Patrijarh Bartolomej I. predlaže tješnju suradnju među Crkvama

Uvjereni smo da Konferencija svih europskih crkvi može složno bolje odgovoriti na svetu zapovijed crkvenoga zajedništva i služiti današnjem čovjeku, stavljenom pred mnoštvo složenih problema – rekao je carigradski ekumenski patrijarh Bartolomej I. na skupštini Konferencije europskih crkvi, održanoj u Lionu od 15. do 21. srpnja. U patrijarhovom pisanom govoru riječ „svih“ je podcrtana a očituje Patrijarhovu volju da se proširi i „poboljša ekumensko zauzimanje“, već osvjedočeno suradnjom između Konferencije europskih crkvi (Kek) i Vijeća europskih biskupskih konferencija (Ccee).
Predlažemo – rekao je Patrijarh – da se ustanovi način bolje suradnje, organiziran i strukturiran, između te dvije ustanove. Pri tome je podsjetio kako je „Carigradska crkva predložila, tijekom osme skupštine naše konferencije“ održane na Pravoslavnoj akademiji na Kreti 1979. godine, „da Rimokatolička crkva u budućnosti postane član Konferencije europskih crkvi“. Bartolomej I. ne krije da „taj izazov nije lak i da bi bili potrebni pripremni radovi kao i izmjene nekih propisa“. Ipak, stvaranje Konferencije svih europskih crkvi, omogućilo bi „učinkovitije promicanje crkvenoga dijaloga s europskim ustanovama i Europskom unijom. Taj dijalog, „odavno uspostavljen s našom Crkvom“, rekao je Patrijarh, „dragocjen je i potreban ne samo Crkvama nego i političkim ustanovama Europske unije, a posebice europskim narodima.“
Katolički odgovor nije dugo očekivan. U razgovoru s novinarima na marginama skupštine Konferencije europskih crkvi, nadbiskup Liona, kardinal Philippe Barbarin, kazao je, kako prenosi agencija Sir, da će izravno pisati Svetome Ocu kako bi ga obavijestio o ideji Bartolomeja I. Patrijarh je – ustvrdio je kardinal – izrazio nadu da se pojačaju odnosi s Katoličkom crkvom, a i više od toga. Kardinal Barbarin je – na što je uostalom podsjetio Bartolomej I. – pojasnio da taj prijedlog ne predstavlja novost jer se o tome već govorilo u prošlosti, dodajući da bi to zahtijevalo „dosta važne strukturalne izmjene“ te izvjesnu korelaciju sudjelovanja Katoličke crkve u Ekumenskome vijeću crkvi. Lionski je nadbiskup istaknuo razliku između stvarne suradnje koja već postoji a može se unaprijediti, i integracije strukture o čemu bi trebalo promišljati. Poziv je „čvrst, pun nade i bratski“, ipak „saslušan“. Što se toga tiče, predsjednik Konferencije europskih crkvi Jean-Arnold de Clermont, smatra „da je moguće imati Vijeće svih kršćanskih crkvi u Europi, mjesto oko kojeg se „susreću svi kršćani Europe da izrade zajedničku poruku za sva europska društva“.
Patrijarh je u govoru istaknuo „naše odgovornosti i naše obveze u odnosu na Konferenciju europskih crkvi“ i prema zapovijedi našega Gospodina“ koji, nam zapovijeda da činimo sve moguće za uspostavu punoga zajedništva između kršćanskih crkvi u Europi“. Osvrćući se na temu skupštine u Lionu – Pozvani na samo jednu nadu u Kristu – ustvrdio je da „je to naša nada i naše postojano uvjerenje“. Konferencija europskih crkvi ove godine obilježava pedesetu obljetnicu postojanja. Pola stoljeća obilježenog – smatra Patrijarh – brojnim svjetlima i kojom sjenom. Tijekom ovoga razdoblja – rekao je – izrađeni su brojni dokumenti ekumenskog karaktera, spisi velike teološke dubine, poput Ekumenske povelje, koja je plod zajedničkih napora svih europskih crkvi, to jest Konferencije europskih crkvi i Vijeća europskih biskupskih konferencija.
Ipak, primijetio je „kako je već istaknuto u poruci III. europske ekumenske skupštine u Sibiu 2007. godine, da brojni prijedlozi Povelje nisu prodrli u svijest naših vjernika, niti su primijenjeni u našim crkvama. Ostali su mrtvo slovo, nesposobni proizvesti očekivane pozitivne rezultate. Zaključak je da „naši govori nisu dosljedni s našim činima“, a ta okolnost „nagriza vjerodostojnost naših crkvi i ostavlja dojam, kako unutar tako i vani, da su one nesposobne naći rješenja za postojeće probleme. Na taj se vidik osvrnuo i brat Alois, prior ekumenske zajednice iz Taizéa, on se u razmišljanju održanome u subotu u hramu Reformirane crkve u Lionu zapitao: „Kako biti vjerodostojni, govoreći o Bogu ljubavi, ako su kršćani podijeljeni?“ Budućnost nove Europe u izgradnji, bez kršćanskih duhovnih vrednota, „koje nadahnjuju sve ono što se odnosi na potporu i zaštitu ljudske osobe i njezina dostojanstva“, mračna je, čak je nesigurna“, zaključio je ekumenski carigradski patrijarh.