O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Evanđeosko siromaštvo koje je u hodu za siromašnim i poniznim Kristom u svome životu ostvarila blažena Marija Propetog Petković, u središtu je poruke koju je, predvodeći središnju proslavu njezina blagdana, 9. srpnja u Blatu na Korčuli, uputio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić.
Kada govorimo o evanđeoskom siromaštvu, ne mislimo pojednostavljeno na materijalno siromaštvo. Materijalno siromaštvo je teško, loše ekonomsko stanje, a ne krepost. Evanđeosko siromaštvo očituje se prije svega u odnosu prema Bogu. Biti siromašan znači shvatiti Boga ozbiljno i smatrati da je Bog središnja privlačnost svakog našeg interesa, da je On onaj koji spašava, da je samo On onaj u kome možemo naći snagu. Prije nego što je odricanje, siromaštvo je izbor: izbor Boga – kazao je nadbiskup Srakić, istaknuvši kako je blažena Marija Propetog Isusa prije svega bila siromašna pred Bogom, a to znači da se potpuno otvorila Njemu i Njegovu pozivu. Premda je rođena i u djetinjstvu živjela u bogatoj obitelji, najveću radost nije doživljavala u očevim maslinicima i vinogradima nego u siromasima, odbačenima na rub društva i prezrenima. U njima je prepoznavala lice Isusa patnika i radovala se ako im je mogla biti na usluzi – kazao je nadalje nadbiskup. On je također upozorio kako su u duhu evanđeoskog siromaštva oni koji su odgovorni za nacionalna dobra pozvani da ih pravednim zakonima osiguraju svima. Pozvani su donositi ili odobravati projekte u kojima se ne razbacuje sa sredstvima koja su svima potrebna, pozvani su terete pravedno i pošteno rasporediti, da u našem ravnopravnom društvu ne bude više ravnopravnih i „ravnopravnijih“. U ovoj općoj svjetskoj krizi koja ne štedi ni našu zemlju doista smo pozvani podmetnuti leđa, da se ne ponovi ono što se dogodilo nakon Domovinskoga rata u pretvorbi i privatizaciji – zaključio je predsjednik HBK.
Dan nakon obilježavanja 945. obljetnice utemeljenja svoga samostana, trogirske benediktinke proslavile su 11. srpnja blagdan utemeljitelja svoga reda i zaštitnika Europe svetoga Benedikta, a svečanu misu u samostanskoj crkvi Svetoga Nikole predvodio je splitski konventualac, profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu dr. fra Špiro Marasović. Svi smo pozvani na svetost, samo je pitanje načina. Nije velika razlika između našega i vremena svetoga Benedikta. Bog je isti, ljudi su isti, sklonosti i napasti iste, cijena ista – kazao je u svojoj propovijedi predvoditelj slavlja. Na Božji poziv Benedikt iz Nursije odlučio je postati monah i slijediti Isusa Krista. Pripalio je svoju svijeću o svjetlo Kristovo i zasjao tako da je zasjenio sve prosvjetitelje. Zato je zaštitnik Europe kao civilizacije, a njezinu povijest bez Benedikta i njegova djela danas nije moguće niti zamisliti – zaključio je dr. fra Špiro Marasović.
U subotu, 11. srpnja, u Zagrebu je završio prvi Međunarodni potpuni studij hagioterapije u organizaciji Matične vrhovne uprave Zajednice Molitva i Riječ. Šestodnevni studij okupio je više od 400 polaznika iz Hrvatske i dvadesetak zemalja Europe te Australije, Južne Afrike, Južne Koreje i Sjedinjenih Država, a održan je pod vodstvom prof. dr. Tomislava Ivančića i suradnika.
U završnome predavanju prof. Ivančić upozorio je sudionike na važne karakteristike pristupa hagiopacijentu, naglašavajući kako u hagioterapiji nije riječ o liječenju, već o ozdravljenju. Cilj ovoga prvog međunarodnog potpunog studija hagioterapije bio je da svi polaznici dobiju jednako osnovno znanje i duhovnu formaciju za rad u hagioterapiji, a onda i mogućnost teoretskog i praktičnog permanentnog stručnog usavršavanja u izobrazbi i formaciji.