U Tiskovnome uredu Svete Stolice je 3. srpnja održana konferencija za tisak na kojoj
se pojasnilo istraživanje na sarkofagu svetoga Pavla koji se nalazi ispod glavnoga
oltara u rimskoj bazilici 'Sveti Pavao izvan zidina'. Kardinal Andrea Cordero Lanza
di Montezemolo, već bivši nadprezbiter bazilike, te profesor Ulderico Santamaria,
ravnatelj znanstvenog laboratorija Vatikanskih muzeja, iznijeli su pojedinosti o rezultatima
znanstvenih istraživanja provedenih na ostacima sadržanim u sarkofagu. Papin navještaj
na Večernjoj moliti zatvaranja Pavlove godine pobudio je shvatljive emocije u katoličkome
svijetu. Kardinal Andrea Cordero di Montezemolo ustvrdio je, podsjećajući na Papine
riječi, da su ishodi istraživanja u grobu Apostola naroda suglasni: čini se da prvi
rezultati potvrđuju „jednodušnu i neosporivu tradiciju da je riječ o smrtnim ostacima
apostola Pavla. Objavljivanje ovih otkrića pomaže i potiče ne samo kontinuitet važnosti
groba, nego i da se održava živim spomen, štovanje i poznavanja svetoga Pavla – istaknuo
je kardinal. Prvi trag na putu za stopama svetoga Pavla jest datum groba: U dvadeset
stoljeća nikada nije bio otvoren sarkofag, a ova je analiza dala veoma zanimljive
rezultate, koji u biti jednoglasno govore kako sve ono što je nađeno potvrđuje da
je riječ o grobu između prvoga i drugog stoljeća. To se slaže s tradicijom da je grob
svetoga Pavla – ustvrdio je kardinal dodavši kako se pokazatelji koji upućuju na svetoga
Pavlu također nalaze u važnim uzorcima tkanine, koji su otkriveni zahvaljujući unošenjem
sonde u sarkofag kroz veoma mali otvor: Treba istaknuti važnost otkrića na vrstama
tkanina, protkanih zlatom – što je bila odlika jedino važnih grobova – također na
komadićima purpura, zatim na zrncima tamjana, sva govore o vjerskome vidiku. Analize
su započele otprilike prije dvije godine, zadržavajući Papinu tajnu o svim istraživanjima,
sve dok Papa nije odlučio da ju objavi – pojasnio je kardinal Cordero di Montezemolo. Profesor
Ulderico Santamaria, ravnatelj Znanstvenoga laboratorija Vatikanskih muzeja, pojasnio
je metodu istraživanja na sarkofagu svetoga Pavla. Sarkofag je veoma velik, a količina
je svjetlosti koja se može unijeti kroz rupicu, upotrebljavajući svjetlovodnu optiku,
veoma mala. Radilo se dakle kao u mikrokirurgiji. Istražujući i izviđajući sa sondom
– koja mora operirati unutar šupljine – nastojali smo ne doticati sadržaj, osim s
mikrokirurškom hvataljkom. Zaista, ni jedan se podatak ne protivi onome što je naprotiv
vjerojatno, to jest da može biti riječ o Apostolovim ostacima – zaključio je profesor
Santamaria.