Europa nema dušu

Zbrinutost europskih biskupa za gospodarsku krizu ulazi u širi okvir zacrtan nedavnim izborima za obnovu Europskog parlamenta. Nasuprot zauzimanju koje biskupi traže od europskih upravitelja stoji nezainteresiranost građana za politiku, čega je potvrda neizlaženje na izbore. Osvrnuvši se građansku odbojnost prema politici u razgovoru za našu radio postaju Antonio Maria Baggio, profesor političke etike na Papinskome sveučilištu Gregoriana, rekao je kako su izbori pokazali nekoliko važnih činjenica. Prva se odnosi na uzdržavanje od glasovanja što se vjerojatno može protumačiti svakodnevnim političkim ponašanjem političke klase europskih država, koju ne zanima europska tema. To se može vidjeti jer, u trenutku promjene na čelu Sjedinjenih Američkih Država s predsjednikom Obamom koji se sučeljava s bitnim izazovima od ogromne važnosti, Europa je sasvim odsutna. Nažalost, čini se da su se izgubili veliki ideali Schumannove deklaracije iz početka europskoga zajedničkog iskustva, europska je ideja devalvirala.. Zagubila se ideja o „europskoj domovini“, o narodnoj Europi – ustvrdio je profesor Baggio.
Na primjedbu kako se Europsku uniju najviše odbacuje zbog birokracije, rekao je da radije govori o pozitivnim vidicima europske stvarnosti. Postoji europska izvornost za izgradnju europske stvarnosti. Osim ideala koje sam istaknuo, valja oblikovati europsko tijelo koje je odabralo ispreplitanje interesa. Činjenica da postoji splet, koji treba pravno urediti, po sebi nije negativna jer učvršćuje europsku zajednicu. Počeli smo sa zajednicom ugljena i čelika, a bilo je rečeno kako je riječ o političkom a ne ekonomskom cilju. Ekonomija je bila sredstvo. Europski stroj prisiljava pojedine države da čine iskorake koje ne bi same učinile – pojasnio je profesor.
Na upit zašto europski narod ne zamjećuje pozitivne vidike, rekao je kako je u pitanju politička kvaliteta. Moramo se nažalost sučeljavati s teškim problemima. Prvi je problem oblikovanja jednoga političkoga staleža koji se ponaša kao kasta, kao teško odstranjiva kategorija. Ta vrsta političkoga osoblja kakav interes može imati da potiče velike teme? A to je najpoželjnije da se politika hrani, primjerice zanimanjem mladih koji naprotiv nerado ulaze u politiku, a ponajbolji su, spomenimo Italiju, u ovome trenutku primorani napustiti zemlju. Ako dakle političari ne uspijevaju potaknuti velike teme, ne uspijevaju otvoriti putove za mlade, stoga se moramo zamisliti o problemu kvalitete osoba koje šaljemo u europski parlament ili drugdje – ustvrdio je profesor.
Na primjedbu da Europa ima teškoća jer nema zajedničku dušu, rekao je kako je to točno. Europa bi mogla biti Narod narodâ, mogla bi vrjednovati različitosti. To je pravi smisao europskog pokušaja. Ali kako možemo govori o duši kada se naši standardi sve više srozavaju? Aristotel je govorio da je politika najdorađenija od praktičnih znanosti, jer daje strukturu društvenoj kući. Ako je dakle ta struktura kriva, ako onaj tko vlada ne uspijeva razviti pravi projekt, a upravo se u tome osjeća postoji li ili ne postoji duša? Jer ako nam se ne kaže zašto se moramo zauzimati, za što se treba boriti, znači da nema ideala, da nema pravih izgleda. Postoje temeljni problemi koje valja riješiti prije nego nas se pita jesmo li desničari, ljevičari ili centristi. Kao građani moramo postati svjesniji svoje čovječnosti te ponovno oživjeti ideale. Odatle proizlazi duša koju ste spomenuli – zaključio je profesor Baggio.