'Ljubav u istini' - naslov treće Papine enciklike

Danas, na svetkovinu svetih Petra i Pavla, Papa Benedikt XVI. je u bazilici svetoga Petra slavio svetu misu tijekom koje je nekim nadbiskupima metropolitima -udijelio sveti Palij. Kao i svake godine za svetkovinu apostolskih prvaka u Rim je stiglo izaslanstvo iz Pravoslavnoga ekumenskog patrijarhata. Papa je poželio da „zajedničko štovanje ovih mučenika bude zalog sve potpunijeg i očekivanog zajedništva između kršćana u svijetu“. U nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji, Sveti je Otac rekao kako je upravo danas potpisao svoju treću encikliku, posvećenu socijalnim pitanjima. Naslovljena je Ljubav u istini, a uskoro će biti objavljena. Papa je pojasnio kako obrađuje neke socijalne teme sadržane u enciklici „Napredak naroda“ (Populorum progressio), koju je 1967. godine napisao sluga Božji papa Pavao VI. Cilj je nove enciklike u svjetlu ljubavi u istini produbiti neke vidike cjelovitoga razvoja u našem dobu. Povjeravam vašoj molitvi ovaj naknadni prinos koji Crkva svojim zauzimanjem nudi čovječanstvu za održivi napredak, u punom poštovanju ljudskoga dostojanstva i stvarnih potreba svih – kazao je Benedikt XVI.
Podsjećajući na jučer zaključenu Pavlovu godinu te u svjetlu Prve Petrove poslanice, Papa je govorio o prezbiterima, o vjeri i razumu, te o potrebi da se ne zaboravi duša. Napominjući kako sveti Petar Krista naziva „pastirom i čuvarom duša“, pojasnio je značenje čuvara i vrijednosti svega toga u Svećeničkoj godini: zaista se ne shvaća kao vanjsko nadziranje, kakao se pristoji zatvorskome stražaru, nego je riječ o gledanju s visine, koje polazi od uzvišenosti Boga. Gledati Božjim očima znači gledati kroz ljubav koja želi služiti drugome, želi mu pomoći da doista postane ono što jest – ustvrdio je Papa i dodao kako je „gledanje koje polazi od Boga cjelovito, vide se opasnosti, nade i mogućnosti“. Ako je Krist biskup duša – pojasnio je Papa – onda je cilj izbjeći osiromašenje čovječje duše“: Isus, 'biskup duša' pralik je svake biskupske i svećeničke službe. Biti biskup, biti svećenik, znači prihvatiti Kristovo stajalište; znači razmišljati, gledati i djelovati polazeći od njegova uzdignutog stajališta, od Njega polazeći biti na raspolaganju ljudima kako bi našli život – istaknuo je Benedikt XVI. tražeći od svećenika dosljednost života: Nije dosta govoriti, pastiri moraju postati „uzori za stado“.
Govoreći o kršćanskoj vjeri, Sveti je Otac rekao da je vjera „nada , ona otvara put prema budućnosti“. Govoreći o odnosu između vjere i razuma rekao je da vjera proizlazi iz Vječnoga razuma koji je ušao u naš svijet i očitovao nam istinitoga Boga. Ona nadilazi sposobnosti našega razuma, isto kao što ljubav vidi dalje od jednostavne inteligencije. Vjera govori razumu i u dijalektičkome sučeljavanju može se nositi s njim – ustvrdio je Benedikt XVI. osvrćući se na odgovornost prezbitera. Kao pastiri prvi moramo u svome vremenu shvatiti razlog vjere. Naša je zadaća ne dopustiti da ona bude obična tradicija, moramo je prepoznati kao odgovor na životna pitanja – upozorio je Benedikt XVI.
Govoreći kako je spas duša cilj kršćanske vjere, upozorio je na neke opasnosti našega doba. U svijetu govora i misli aktualnoga kršćanstva ta je tvrdnja čudna, za neke je čak sablažnjiva. Riječ 'duša' pala je u nemilost – istaknuo je Papa upozoravajući kako je istina da nebriga za duše, osiromašenje ljudske nutrine, uništava pojedinca i prijeti sudbini čovječanstva u njegovoj cjelini. Nema spasa za čovječanstvo bez ozdravljenja duša, bez nutarnje obnove čovjeka – ustvrdio je Benedikt XVI. Podsjećajući kako sveti Petar govori da je istinska bolest duša nepoznavanje Boga, Papa je istaknuo kako onaj tko ne poznaje Boga, ili ga bar ne traži iskreno, ostaje izvan životne istine, a poslušnost istini čisti dušu – zaključio je Benedikt XVI.
U nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji, Papa je ponovno govorio o „galilejskome ribaru koji je prvi ispovjedio vjeru u Isusa Krista“, i o nekadašnjem „progonitelju kršćana koji je svim narodima navijestio spasenje“. Potom se kao Pastir obratio svima: Kao vaš pastir, potičem vas da ostanete vjerni svome kršćanskome pozivu i da se ne prilagođavate mentalitetu ovoga svijeta – kako rimskim kršćanima piše Apostol naroda – dopustite da vas preobražava i obnavlja evanđelje, kako bi ste žudili za onim što je milo i Bogu ugodno. Naročito se obraćam biskupijskoj zajednici Rima koju je „božanska providnost povjerila mojoj brizi“, s molitvom da „Rim drži živu svoju kršćansku tradiciju, čuvajući duhovnu i kulturnu baštinu, jamčeći uvijek ozračje bremenito humanošću i evanđeoskim vrednotama – poželio je Sveti Otac.