Papina kateheza na općoj audijenciji – 03. lipnja 2009. godine

Papa Benedikt XVI. je na današnjoj opšoj audijenciji u svojoj katehezi govorio o srednjovjekovnom redovniku Rabanu Mauru. I za vrijeme posla s njegovim jakim ritmom kao i u tijeku praznika moramo posvetiti naš život Bogu, otvoriti naš život Bogu mislima, razmatranjem i kratkim molitvama, rekao je papa Benedikt XVI. tijekom opće audijencije na kojoj je sudjelovalo dvadesetak tisuća vjernika. Papa je danas govorio o srednjovjekovnom redovniku egzegeti, filozofu, pjesniku, pastiru i bogobojaznom čovjeku Rabanu Mauru. Aktualizirajući njegov lik, papa Ratzinger je primijetio kako je riječ o izvanrednoj osobi Zapada, podrijetlom iz Mainza, koji je živio u osmom stoljeću. Bio je cijenjeni savjetnik plemića. Dao jer veliki doprinos razvoju karolinške kulture. Sveti Raban nas uči da je život onoga tko ne ostavlja prostora za Boga bez Božjeg svijetla. Dotični na taj način dopušta da u njegovim mislima prevladavaju ovozemaljske stvari, rekao je Benedikt XVI. te upozorio nazočne vjernike da ne smiju zaboraviti da je nedjelja dan Gospodnji. Liturgija i crkveno pjevanje nam pomažu shvatiti ljepotu ne samo naših crkvi, nego i ljepotu Boga i dopustiti mu da uđe u naša srca. Jedino će tako naš život postati velik.
Sveti Raban je vrlo mlad ušao u benediktinski samostan u Fuldi, što mu je, prema riječima Benedikta XVI., pomoglo da duboko pronikne ne samo u benediktinski duh i duh Crkve, već i u društvo ondašnjeg vremena. Predstavnici kulture u doba Karla Velikog brzo su otkrili njegove sposobnosti tako da su se plemići otimali za njegove savjete. Postao je opat benediktinske opatije u Fuldi, a potom nadbiskup Mainza. Nije se prestao baviti studijem. Podržavao je veze s kulturnim, teološkim i znanstvenim djelatnicima. Napisao je Hvalospjeve Presvetom križu. Jedan od najljepših njegovih himana je vjerojatno "Dođi Duše Presveti".
S njime je, prema mišljenju pape Ratzingera, otajstvo križa pretvoreno u pjesmu. Raban je međutim koristio pjesničku formu kao i ostale umjetničke izražaje za veličanje vjere. On je u svojim spisima vjernicima predložio ikonografsku sliku Razapetog Krista. Ta metoda da se uskladi sve oblike umjetnosti, razuma, srca i osjećaja dolazila je na Zapad s Istoka. Kršćanska vjera nije samo misao. Ona obuhvaća cijelo naše biće, jer je Bog postao čovjekom od krvi i mesa i tako ušao u svijet sa svim dimenzijama bića te tako prodire u naše biće, preobražavajući ga, komentirao je papa Ratzinger u svojoj katehezi te istaknuo kako moramo tražiti Boga u svim dimenzijama bića.