Globalna ekonomska kriza je s jedne strane odvratila pozornost od sukoba u svijetu,
s druge pak je prouzročila nova teška kršenja ljudskih prava – istaknuto je u godišnjem
izvješću Amnesty Internationala za 2009. godinu, objavljenom u Rimu 27. svibnja. Nakon
11. rujna 2001. godine ljudska su prava gurnuta u drugi plan, danas su ponovno zbog
globalne ekonomske krize u kojoj tinja „eksplozivna kriza ljudskih prava, prva tempirana
socijalna, politička i gospodarska bomba. Izvješće pojašnjava kako je u 2008. godini
izigrano i nijekano ljudsko dostojanstvo. Strahuje se da globalna kriza sa sobom donosi
sve veće zatiranje – pojašnjava humanitarna organizacija – jer su milijarde ljudi
lišene sigurnosti, pravde i dostojanstva. Kriza je polučila nestašicu hrane, posla,
pitke vode, zemlje i smještaja. Najočitiji primjeri su nijekanje domorodačkim zajednicama
u Brazilu, Meksiku i Indiji osnovnoga prava na dostojan život; protjerivanje iz privremenih
naselja ili s poljoprivrednih zemljišta na stotine tisuća osoba; rast cijena i služenje
hranom kao političkim oružjem u državama poput Sjeverne Koreje, Mijanmara i Zimbabvea;
usvajanje represivnih mjera od strane odredišnih i tranzitnih država kao odgovor na
migracijski pritisak. To se posebice odnosi na Italiju, koja će biti odgovorna - upozorila
je Christine Weise, predsjednica talijanskoga ogranka Amnesty Internationala – za
sve što se dogodi osobama vraćenima u Libiju, gdje, kako stoji u izvješću – ne postoji
proces za azil, a provode se torture i zlostavljanja. Treba shvatiti da ekonomska
kriza u siromašnim državama ima pustošeće učinke, u tim državama kršenje ljudski prava
povećava siromaštvo, a siromaštvo je također uzrok nijekanja ljudskih prava. Tko je
siromašan nema pristupa izobrazbi koja nudi sredstva za potvrđivanje vlastitih prava
i za borbu protiv njihova kršenja. Unaprjeđenjem ljudskih prava treba se boriti protiv
pustošećih učinaka krize. Zahtijevamo da Sjedinjene Države ratificiraju Međunarodni
ugovor o ekonomskim, društvenim i kulturnim pravima. Ugovor je potpisan 1966. godine!
Želimo da Kina ratificira međunarodni ugovor o građanskim i političkim pravima, i
taj je ugovor iz 1966. godine – istaknula je Weise. U izvješću se ističe kako
se države skupine G20 predstavljaju kao „novi subjekt“, a upravo te države očituju
da imaju stari i poražavajući pristup ljudskim pravima, u njima se izvršava 78% smrtnih
kazna, 79% tortura i zlostavljanja, 47% nepravednih procesa i 74% nezakonitih pritvaranja.
Poštivanje ljudskih prava također je ključ da se oslobodi osobe iz klopke siromaštva
– stoji u izvješću – zbog kojeg 963 milijuna osoba svaku večer ide gladno spavati.
Tim je osobama posvećena nova kampanja Amnesty Internationala: „Zahtijevam dostojanstvo“
– kazala je Daniela Carboni, ravnateljica ureda za kampanje i istrage. Dostojanstvo
može značiti puno stvari: za žitelji delte Nigera znači život u čistom okolišu i sudjelovanje
u blagodati naftne industrije. Za trudnice znači mogućnost liječenja u bolnicama bez
obzira mogu li platiti bolničke usluge. A za one koji žive u privremenim naseljima
znači drugačiji i prikladan smještaj – kazala je Carboni. Podsjetimo, Amnesty je osnovan
1961. godine da traži oslobađanje zatvorenika savjesti. Nakon pedeset godina bori
se za oslobađanje zatvorenika od siromaštva.