O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj danas je priopćila da je papa Benedikt XVI. prihvatio ostavku vladike Slavomira Miklovša na službu pastoralnoga upravljanja Križevačkom eparhijom za vjernike bizantsko-slavenskoga obreda, te da je imenovao Nikolu Kekića, dosadašnjega župnika konkatedralne župe Svetih Ćirila i Metoda, novim biskupom Križevačke eparhije. Apostolska nuncijatura k tomu priopćava da će mons. Miklovš i nadalje upravljati Križevačkom eparhijom u svojstvu apostolskoga administratora „sede vacante“ sve do biskupskoga ređenja mons. Kekića i njegova preuzimanja službe upravljanja spomenutom eparhijom. Mons. Nikola N. Kekić rođen je 18. siječnja 1943. godine u selu Stari Grad, u Žumberku, a za svećenika je rukopoložen 1970. godine. Nakon poslijediplomskoga studija u Rimu vraća se u Domovinu, a od 1990. godine obnaša službu rektora Grkokatoličkoga sjemeništa u Zagrebu, uz već preuzetu službu upravljanja konkatedralnom župom Svetih Ćirila i Metoda na zagrebačkom Gornjem Gradu.
Križevačka biskupija okuplja grkokatolike na cijelome području Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine. Grkokatolička Crkva ili Crkva istočnoslavenskoga obreda jest Crkva vlastitoga prava („sui iuris“), koja se u bogoslužju služi bizantskim obredom i grčkim, staroslavenskim ili narodnim jeziku, a u punom je zajedništvu s Rimskom Crkvom te priznaje papu za svoga vrhovnog poglavara. Od 1966. godine sjedište Križevačke biskupije nalazi se u Zagrebu, gdje je i grkokatoličko sjemenište s konkatedralnom crkvom Svetih Ćirila i Metoda.
Tradicionalni susret predsjednika Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječkoga nadbiskupa Marina Srakića i predsjednika Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija riječkoga nadbiskupa Ivana Devčića s urednicima i novinarima hrvatskih medija održan je danas u prostorijama Tajništva HBK u Zagrebu. Susret je održan prigodom 43. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija, koji je obilježen jučer, 24. svibnja, a sa željom da se produbi međusobno razumijevanje medija i Crkve.
U uvodnome obraćanju, nadbiskup Srakić je upozorio kako se danas, nažalost, tržište nameće kao jedina etička norma kojoj se sve druge stvari moraju podložiti. Tako i u medijima primjećujemo kako se želja za profitom stavlja ispred prava javnosti na cjelovito, istinito i točno informiranje. U takvome ozračju ozbiljne životne teme i one zahtjevnije, koje potiču dobro u čovjeku, uzmiču pred senzacionalizmom, banalnošću i podilaženjem najnižim strastima – upozorio je predsjednik HBK, kazavši kako se čak i istina, to temeljno načelo novinarske struke, često zaobilazi, a daje se prostora neobjektivnim i nevjerodostojnim informacijama. Uvjeren sam da se i sami ne mirite s takvim trendovima i pojavama te da ih osjećate kao težak teret u obavljanju tako časnog i odgovornog novinarskog posla. Želim Vam da nikad ne posustanete u obrani temeljnih načela svoje struke. Na kraju, na tragu ovogodišnje Papine poruke uz Svjetski dan medija, sve vas potičem da se u našoj domovini ne umorite promicati kulturu poštivanja, dijaloga i prijateljstva među ljudima – poručio je novinarima predsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić.
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari proslavio je svetkovinu Gospodinova Uzašašća u Zadru, predvodeći euharistijsko slavlje u kapeli Nadbiskupskoga sjemeništa „Zmajević“, u kojemu svoju formaciju prolaze kandidati iz Zadarske, Riječke, Krčke, Porečko-pulske i Gospićko-senjske biskupije. Isusovo Uzašašće nije bijeg od stvarnosti. On je stalno prisutan među nama, hodi s nama i slijedi svaki naš korak – kazao je nadbiskup Cassari, pozvavši sjemeništarce da budu postojani, predani i puni ljubavi u svojoj odluci: služiti Bogu, njegovoj Crkvi i svoj braći. Isusova riječ: „Bit ćete mi svjedoci sve do kraja zemlje“ jest snažan poziv, gotovo zapovijed; poziv je to koji treba prihvaćati hrabro i bez straha i to je zadaća svakoga krštenika. Ali, da bismo bili Isusovi svjedoci, moramo ga najprije upoznati i usvojiti njegov nauk – istaknuo je nuncij Cassari, prenijevši sjemeništarcima pozdrave pape Benedikta XVI.. Nakon misnoga slavlja Nuncij se susreo sa zadarskim nadbiskupom Ivanom Prenđom, a blagdansko druženje obogatio je i pohodom zadarskim benediktinkama u samostanu Svete Marije.
U godini 50. obljetnice preminuća hrvatskoga književnog, kazališnog, filmskog i scenskog kritičara i teoretičara, antologičara, urednika, prevoditelja i profesora dr. Ljubomira Marakovića, a u sklopu biblioteke „Hrvatska katolička baština 20. stoljeća“, Glas Koncila objavio je knjigu njegovih izabranih studija, kritika, razgovora i članaka pod naslovom „Katolički idealizam i realizam“. U knjizi su, pod uredničkim vodstvom dr. Vladimira Lončarevića, kronološkim redom predstavljeni dosad uglavnom neobjavljeni Marakovićevi članci vezani uz nastanak i razvoj Hrvatskoga katoličkog pokreta i katoličke književnosti, radovi iz područja estetike te tekstovi koji odražavaju njegove poglede na neke osobe i književna djela. Dr. Ljubomir Maraković bio je jedan od najistaknutijih protagonista Hrvatskoga katoličkog pokreta. Književni pokret kojemu je on bio na čelu i koji se fundirao pod nazivom katolička književnost bio je dio toga pokreta koji je, vodeći se geslom pape Pija X. „obnoviti sve u Kristu“ nastojao oko rekristijanizacije hrvatskoga javnog života, posebice u kulturi i kulturom. Godine 1945., dr. Maraković je zajedno s Hrvatskim katoličkim pokretom bio posve izgnan iz povijesne memorije, a upravo ovom knjigom željelo se suvremenoj intelektualnoj javnosti približiti njega kao autora bez kojega je nemoguće vrednovati hrvatski katolički identitet i katoličku baštinu 20. stoljeća. Na koncu spomenimo da je dr. Maraković odigrao iznimno važnu ulogu i u duhovnoj i intelektualnoj formaciji dr. Ivana Merza, kojega je papa Ivan Pavao II. 2003. godine u Banjoj Luci proglasio blaženim.