Montecassino očekuje papu Benedikta XVI.

Crkva u Montecassinu nestrpljivo očekuje pastoralni pohod pape Benedikta XVI., na koji će poći u nedjelju, 24. svibnja. Jedan od važnijih trenutaka bit će Večernja u benediktinskome samostanu, na kojoj će biti redovnički poglavari i poglavarice iz cijeloga svijeta. Koliko je Sveti Otac vezan uz lik svetoga Benedikta Nursijskoga, govore nam njegovi osvrti na toga zaštitnika Europe i oca zapadnoga monaštva.
Sveti Benedikt nije samo u Papinu imenu; on je prije svega u njegovu srcu. Prvoga travnja 2005. godine, nekoliko dana prije izbora na Petrovu katedru, Joseph Ratzinger je u samostanu svete Skolastike u Subiacu održao nezaboravni govor o stalnoj vrednoti kršćanske vjere nasuprot ograničenja sadašnje racionalističke kulture. Potrebni su nam ljudi poput Benedikta Nursijskoga, koji je u vrijeme rasipanja i propadanja uspio u Montecassinu utemeljiti grad na planini i skupiti snage iz kojih se oblikovao novi svijet – naglasio je Sveti Otac te dodao – Potrebni su nam ljudi koji poput svetoga Benedikta upiru svoj pogled ravno prema Bogu, učeći od njega pravo čovještvo.
Tri tjedna poslije, 27. travnja iste godine, novi je Papa na Trgu svetoga Petra održao svoju prvu opću audijenciju, i pritom se zadržao na izboru imena Benedikt, ističući koliko je patrijarh zapadnoga redovništva štovan u njegovu rodnu kraju, Bavarskoj. Sveti je Benedikt temeljni oslonac za jedinstvo Europe i snažan spomen nezaobilaznih kršćanskih korijena njezine kulture i civilizacije – naglasio je Sveti Otac. Na početku svoje službe Petrova nasljednika molim svetoga Benedikta da nam pomogne održati postojanim središnji položaj Krista u vlastitu životu. Neka On uvijek bude na prvome mjestu u našim mislima i svim našim djelima! – naglasio je Sveti Otac.
O benediktinskome uzoru i njegovoj aktualnosti, Papa je govorio svijetu kulture u Zavodu redovnika svetoga Bernarda u Parizu, u rujnu 2008. godine. Korijeni europske kulture šire se u plodno tlo zapadnoga redovništva. Redovnici su, tražeći Boga, ustanovili novu civilizaciju. To iskustvo – prema Papinim riječima – valja ponovno otkriti. Quaerere Deum, tražiti Boga i prepustiti da nas On pronađe; to je danas jednako potrebno kao u prošlim vremenima – istaknuo je Sveti Otac te napomenuo kako je ono na čemu je utemeljena europska kultura, odnosno traženje Boga i spremnost slušati Ga, i danas temelj svake istinske kulture.
Sveti je Otac svetome Benediktu posvetio i katehezu na općoj audijenciji 9. travnja prošle godine, kada je istaknuo značenje gradnje samostana u Montecassinu. Godine 529. Benedikt je napustio Subiaco i preselio u Montecassino. (…) Monaški život u skrivenosti ima svoje razloge, ali samostan ima i svoju javnu svrhu u životu Crkve i društva, jer treba učiniti vidljivom vjeru kao snagu života – primijetio je Papa te potaknuo izgubljenu Europu na traženje vlastita identiteta, na upravljanje pogleda prema svetome Benediktu i njegovu naučavanju. Kako bi se stvorilo novo i trajno jedinstvu, zacijelo su važna politička, gospodarska i pravna sredstva, ali potrebno je također pobuditi etičku i duhovnu obnovu koja se nadahnjuje kršćanskim korijenima Kontinenta, jer u suprotnome Europu nije moguće obnoviti (…) Tražeći pravi napredak, poslušajmo i danas Pravilo svetoga Benedikta, koje je poput svjetla na našem putu. Taj veliki redovnik i dalje je pravi učitelj u čijoj školi možemo naučiti umjetnost življenja istinskoga humanizma – napomenuo je Sveti Otac.