Iz svijeta

Ove godine, 14. travnja, obilježena je 250. obljetnica smrti Georga Fridricha Händela. Veliki saski glazbenik umro je 14. travnja 1859. godine u Londonu, koji je svojim djelima dao doprinos povijesti zapadne glazbe. Iako, po rođenju Nijemac, odlučujući za njegovu glazbenu formaciju bio je trogodišnji boravak u Rimu, gdje je imao prilike direktno kontaktirati s glazbenicima veličine kao što su Arcangelo Corelli ili Alessandro Scarlatti, te usvojiti na neki način talijanski stil i u kasnijim godinama biti prozvan 'skladateljem talijanske glazbe'. Došavši u London, zemlju koja je ostala lišena glazbenika veoma vrijednih poslije smrti Henrya Purcella, stekavši velik ugled kao operista, ostavivši neke od najljepših kazališnih primjera u glazbi baroka, preko poznatih kompozicija komorne glazbe, orkestralne i oratorija, a puno mu je pomoglo to da se služio osobnim materijalima ili uzetim od drugih autora dok je još boravio u Rimu. S drugim velikanom svoga doba, s kojim se nikada nije uspio susresti, Johannom Sebastianom Bachom, dijeli preko zemlje porijekla i godine rođenja također i sudbinu proživjevši jedan dio svog života u sljepoći. Händel nije nikada dostigao slavu koju je imao Johann Sebastian Bach, ali je skladao mnoga poznata glazbena djela i može se svrstati njemu uz bok.
U Izraelu «postoji općenito rašireno nepoznavanje katolicizma s njegovim korjenitim promjenama u Crkvi prema židovstvu i posebno Židovima». Ovo čini još više važnom ulogu medija u praćenju slijedećeg posjeta Benedikta XVI. Svetoj zemlji. To je potvrdio, u jednom intervjuu agenciji Cns prof. Daniel Rossing, direktor Centra za židovsko-kršćanske odnose u Jeruzalemu. Problem je – kaže znanstvenik – «što se kršćanstvo ne poučava u školama». Ako se nešto uči «to je o križarskim ratovima i inkviziciji, ne poučava se ništa o religijama». Sličan dijagnoza dolazi od rabina Ron Kronicha, zamjenika direktora Vijeća za međureligijske odnose Izraela (ICCI), tijela koje se zalaže za promidžbu uzajamnog upoznavanja vjernika triju monoteističkih religija: «Mladići koji izlaze iz gimnazije ne znaju baš ništa o Drugom vatikanskom koncilu. Nisam nikada od nekoga čuo da je bilo tko preuzeo na sebe brigu poučavati Židove o onome što se dogodilo s kršćanima poslije Koncila», rekao je rabin za agenciju Cns. Prema mišljenju prof. Rossinga ovo neznanje, prošireno je također i u arapsko-muslimanskoj zajednici, što objašnjava držanje novih generacija prema kršćanskoj religiji. Iz jednogoga nedavnog istraživanja, koje je osuđeno od ovoga Centra u suradnji s jeruzalemskim institutom za istraživanje Izraela, proizlazi da su prema kršćanstvu najmanje tolerantni upravo najmlađi. To je rezultat koji – kako objašnjava znanstvenik – ne treba iznenaditi: «Osobe koje imaju između 18 i 20 godina su proizvod postojećeg odgojnog sustava. Oni nemaju nikakvog kontakta s kršćanskim svijetom, dok su zrelije osobe imale takva iskustva». Prema Rossingu, nedostatak poznavanja temelja kršćanstva i kršćanske kulture ometa Izraelce kako bi imali jedan cjelovit pogled na svjetsku povijest. U tom smislu – ističe – uloga medija za vrijeme slijedećeg posjeta Benedikta XVI. bit će odlučujuća. Upravo kako bi pripremio medije za ovaj događaj Centar za židovsko-kršćanske odnose u Jeruzalemu organizirao je simpozij koji će se održati nekoliko dana prije Papina dolaska.