Sveti Josip Radnik

Crkva se danas, 1. svibnja, spominje svetoga Josipa Radnika. Posljednjih je mjeseci Sveti Otac puno govorio o gospodarskoj krizi, naglašavajući potrebno isticanje etičke dimenzije rada i stavljanja osobe u središte gospodarskih odnosa. Razmišljanja su to koja prethode najavljenoj prvoj socijalnoj enciklici pape Benedikta XVI.
Za zdravo je gospodarstvo potrebno izgraditi novo povjerenje – rekao je Sveti Otac 8. siječnja ove godine u govoru Diplomatskome zboru, i potaknuo međunarodnu zajednicu da se ne obeshrabri pred gospodarskom krizom, te uputio na načela na kojima valja utemeljiti gospodarski sustav koji će poštovati ljudsko dostojanstvo. Taj je cilj moguće ostvariti – rekao je tada Sveti Otac – samo kroz primjenu etike utemeljene na urođenome dostojanstvu ljudske osobe. Znam koliko je to zahtjevno, ali nije utopija – primijetio je Papa.
O gospodarskoj je politici papa Benedikt XVI. govorio na audijenciji u koju je primio lokalne upravitelje grada Rima i pokrajine Lazio, 12. siječnja, te istaknuo da je zadaća Crkve oblikovati, kroz svoj socijalni nauk, savjesti svih građana dobre volje. Građansko društvo sada shvaća, možda kao nikada prije, da je jedino takvim načinom života koji je potaknut umjerenošću, solidarnošću i odgovornošću, moguće izgraditi pravednije društvo i bolju budućnost za sve ljude – naglasio je Papa.
Apel za novu kulturu solidarnosti Sveti je Otac uputio na audijenciji tijekom koje je primio predsjednike talijanskih sindikata, 31. siječnja. Kako bismo nadvladali gospodarsku i socijalnu krizu u kojoj se nalazimo, znamo da je potreban slobodni i odgovorni napor sviju; odnosno, potrebno je nadvladati pojedinačne interese, i interese zasebnih sektora, kako bismo se zajednički i sjedinjeni suočili s teškoćama koje se pojavljuju na svim područjima društva, a na poseban način u svijetu rada – primijetio je Sveti Otac.
Papa je o gospodarstvu opširno govorio i 26. veljače, tijekom tradicionalnoga susreta s rimskim klerom na početku Korizme. Sveti se Otac tada zadržao na uzrocima koji su, počevši od Sjedinjenih Država, doveli do svjetske gospodarske krize. Potrebno je upozoriti na te bitne pogreške koje su se sada pokazale u propadanju velikih američkih banki. U konačnici, to je ljudska lakomost kao grijeh ili, kako kaže Poslanica Kološanima, lakomost kao idolopoklonstvo. Mi moramo upozoriti na to idolopoklonstvo koje je protiv pravoga Boga, i koje je krivotvorenje Božjega lika nekim drugim bogom, bogatstvom. To trebamo učiniti hrabro, ali i konkretno. Jer, veliki moralizmi ne pomažu ako se ne temelje na poznavanju stvarnosti koje nam također pomažu shvatiti što se stvarno može učiniti kako bi se stanje pomalo promijenilo – naglasio je Sveti Otac.