Papina kateheza na općoj audijenciji - 15. travnja 2009.

Papa Benedikt XVI. je na današnjoj općoj audijenciji, na trgu svetoga Petra, pred više od trideset tisuća hodočasnika govorio o značenju i vrijednosti događaja Uskrsa za sve kršćane. Draga braćo i sestre, redovita opća audijencija srijedom danas je prožeta onom uskrsnom radošću, koju nijedno trpljenje i bol ne mogu odagnati, jer je to radost koja izvire iz sigurnosti da je Krist, svojom smrću i uskrsnućem, jednom zauvijek trijumfirao nad zlom i smrću: "Krist je uskrsnuo! Aleluja!", pjeva Crkva u veselju. To se slavljeničko ozračje, ti tipični uskrsni osjećaji, produljuju ne samo na ovaj tjedan – uskrsnu osminu – već traju punih pedeset dana, sve do Pedesetnice. Štoviše, uskrsno otajstvo obuhvaća cio tijek našega života. Ovo nam liturgijsko vrijeme pruža mnoge biblijske tekstove i poticaje na razmišljanje koji pomažu dublje proniknuti značenje i vrijednost Uskrsa. "Via crucis", križni put, koji smo u Svetom trodnevlju ponovno prošli s Isusom sve do Kalvarije, iznova proživjevši njegovu bolnu patnju, na svečanom Vazmenom bdijenju je postao utješan "via lucis", put svjetla i duhovnog preporoda, nutarnjeg mira i nepokolebljive nade. Nakon plača, nakon izgubljenosti Velikog petka, kojeg je slijedila tišina Velike subote bremenita iščekivanjem, u osvit "prvog dana nakon subote" ponovno je snažno odjeknuo navještaj Života koji je pobijedio smrt: "Dux vitae mortuus / regnat vivus – Vođa živih pade tada, / i živ živcat opet vlada!" Potresna novost uskrsnuća je tako važna da je Crkva ne prestaje proglašavati i proteže njezin spomen osobito na svaku nedjelju: svaka je nedjelja, naime, Dan Gospodnji i tjedni Uskrs Božjeg naroda. Naša istočna braća, gotovo u želji da što jasnije naglase to otajstvo spasenja koje zahvaća naš svakodnevni život, na ruskom jeziku taj dan zovu "dan uskrsnuća" – kazao je Sveti Otac.
Zato je temeljno za našu vjeru i za naše kršćansko svjedočenje naviještati uskrsnuće Isusa iz Nazareta kao stvarni, povijesni događaj o kojem postoje mnoga i vjerodostojna svjedočanstva. Snažno to ističemo jer, i u ovim našim danima, ima onih koji pokušavaju zanijekati njegovu povijesnost i tvrde da je evanđeosko izvješće mit te ponavljaju i podastiru stare i već otrcane teorije kao nove i znanstveno potvrđene. Sigurno da uskrsnuće nije za Isusa bilo tek puki povratak u prethodni zemaljski život. U tom slučaju, naime, bilo bi nešto što pripada prošlosti: prije dvije tisuće godina jedan je čovjek uskrsnuo, vratio se u prethodni život, poput, primjerice, Lazara. Uskrsnuće se postavlja u jednu drugu dimenziju: to je prijelaz u sasvim novu i duboku dimenziju života, koja se tiče i nas, koja obuhvaća cijelu ljudsku obitelj, povijest i sav svemir. Taj događaj, koji je uveo novu dimenziju života i raskrilio ovaj naš svijet prema vječnom životu, promijenio je život očevidaca kao što to pokazuju evanđeoska izvješća i drugi novozavjetni spisi; to je navještaj kojeg su cijeli naraštaji muškaraca i žena tijekom stoljeća s vjerom prihvaćali i svjedočili, nerijetko i po cijenu vlastite krvi, znajući da upravo tako ulaze u tu novu dimenziju života. I ove godine, na Uskrs, u svakom kutku zemlje, odzvanja nepromijenjena i uvijek nova radosna vijest: Isus koji je umro na križu uskrsnuo je, živi slavan jer je porazio moć smrti, uveo je čovjeka u novo zajedništvo života s Bogom i u Bogu. To je pobjeda Uskrsa, naše spasenje! I sa svetim Augustinom možemo pjevati: "Kristovo uskrsnuće je naša nada!", jer nas uvodi u novu budućnost – istaknuo je Papa.
Isusovo uskrsnuće je temelj naše čvrste nade i baca svjetlo na čitavo naše zemaljsko putovanje, uključujući ljudsku zagonetku boli i smrti. Vjera u Krista raspetoga i uskrsloga je srce cijele evanđeoske poruke, srž našega "Vjerovanja". Te osnovne postavke našega "Vjerovanja" opisane su u poznatom ulomku iz Pavlove Prve poslanice Korinćanima (15, 3-8) gdje Apostol, da bi odgovorio nekima iz korintske zajednice koji su, paradoksalno, s jedne strane naviještali Isusovo uskrsnuće, a s druge nijekali uskrsnuće mrtvih – našu nadu –, prenosi vjerno ono što je on sam – Pavao – primio od prve apostolske zajednice o Gospodinovoj smrti i uskrsnuću.
Draga braćo i sestre, dopustimo da nas prosvijetli svijetlo Gospodina uskrslog. Prihvatimo ga s vjerom i velikodušno prionimo uz evanđelje, kao što su to učinili povlašteni svjedoci njegova uskrsnuća; kao što je učinio, godinama nakon njih, sveti Pavao koji je imao čudesan susret s božanskim Učiteljem na putu za Damask. Ne smijemo zadržati samo za sebe navještaj te Istine koja mijenja život. I s poniznim povjerenjem molimo: "Isuse, koji si uskrsnućem od mrtvih predoznačio naše uskrsnuće, vjerujemo u Tebe!". Zaključit ću usklikom kojeg je volio ponavljati Silvan od Gore Atos: "Raduj se, dušo moja. Uskrs je uvijek, jer Krist uskrsli je naše uskrsnuće!". Neka nam Djevica Marija pomogne njegovati u nama, i oko nas, to ozračje uskrsne radosti, da bismo bili svjedoci božanske ljubavi u svakoj situaciji našeg života. Svima, još jednom, sretan Uskrs – ovim je riječima završio današnju katehezu Benedikt XVI.
Na današnjoj audijenciji bila je nazočna i skupina hrvatskih hodočasnika koje je Papa srdačno pozdravio: Srdačno pozdravljam sve hrvatske hodočasnike, a osobito bogoslove i njihove poglavare! Uskrsli Gospodin, koji je pobijedio smrt i darovao nam život, ukazao se učenicima, učvrstio ih u vjeri i učinio ih svojim svjedocima. Ne bojte se vjerovati mu i posvetiti svoj život Kristu, dijeleći s njim svoje radosti i teškoće. Hvaljen Isus i Marija!