2009-04-11 17:43:22

Križni put u sjeni Koloseuma


Na svršetku Križnoga puta koji je slijedio s brežuljka Aventino, nasuprot Koloseuma, Papa se obratio Rimljanima i mnogobrojnim turistima koji, kao i svake godine, stižu u Rim kako bi sudjelovali u tradicionalnoj pobožnosti.
Draga braćo i sestre!
Na svršetku dramatičnog opisivanja Muke, evanđelist Marko bilježi: „Uistinu, ovaj čovjek bijaše Sin Božji!“ Iznenađuje nas ispovijest vjere toga rimskog vojnika koji je slijedio Isusovu muku sve do razapinjanja. Kada se spuštala noć na onaj jedinstveni povijesni Petak, kada se žrtva križa već zbila, a prisutni su se žurili slaviti židovsku Pashu, nekoliko riječi, ugrabljenih s usana bezimenog zapovjednika rimske satnije, odjeknu u tišini pred vrlo jedinstvenom smrću. Taj časnik rimske satnije, koji je nazočio izvođenju smrtnu kaznu jednoga od brojnih osuđenika, znade u onome razapetome čovjeku prepoznati Sina Božjega, koji je izdahnuo napušten od svih. Njegov sramotni svršetak trebao je označiti konačnu pobjedu mržnje i smrti nad ljubavlju i životom. Ali ne bijaše tako. Na Golgoti stajaše križ na kojemu je visio već mrtav čovjek, ali taj čovjek bijaše Sin Božji, kako je priznao satnik – „vidjevši ga umrijeti tako“, pojašnjava evanđelist – kazao je Benedikt XVI.
Ispovijest vjere toga vojnika svaki put nam se predstavlja kada slušamo Gospodinovu muku po Marku. Večeras, i mi kao i on, zaustavljamo se promatrati mrtvo lice Raspetoga, na svršetku ovoga Križnoga puta, koji je zahvaljujući uključivanjem televizijskih i radio postaja, ujedinio mnoštvo naroda iz svih dijelova svijeta. Ponovno smo proživljavali tragičan događaj jedinstvena Čovjeka u povijesti svih vremena, koji je promijenio svijet, ne ubijajući druge nego je dopustio da ga se ubije obješena na križu. Taj čovjek, naizgled jedan od nas, dok ga ubijaju oprašta svojim krvnicima, Sin je Božji koji se – kako nas podsjeća apostol Pavao – nije ljubomorno držao svoje jednakosti s Bogom, nego se nje lišio uzevši narav sluge ... ponizi sam sebe postavši poslušan do smrti na križu. Bolna muka Gospodina Isusa na samilost potiče i najtvrđa srca, jer je vrhunac objave Božje ljubavi za svakoga od nas. Piše sveti Ivan: „Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenoga Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, već da ima život vječni.“ Poradi naše ljubavi Krist umire na križu! Tijekom tisućljeća, čete muškaraca i žena prepustile su se da ih očara to otajstvo i slijedili su Njega, oni su kao i On, zahvaljujući njegovoj pomoći, darovali braći vlastiti život. To su sveci i mučenici, a brojni od njih ostaju nam nepoznati. I u ovo vrijeme, koliko osoba, u skrovitosti svakidašnjeg života, s patnjama Raspetoga ujedinjuje svoje patnje i bivaju apostoli istinite duhovne i društvene obnove! Što bi bio čovjek bez Krista? Primjećuje sveti Augustin: „ Uvijek bi bio u bijedi, da ti se On nije smilovao. Ne bi se povratio u život, da on nije dijelio tvoju smrt. Nestalo bi te, da On nije došao u tvoju pomoć. Izgubio bi se, da on nije došao“. Zašto ga dakle ne prihvatiti u svome životu? – zapitao se Papa.
Zaustavimo se večeras promatrati njegovo izobličeno lice: lice Čovjeka boli, koji je na se uze sve naše smrtne tjeskobe. Njegovo se lice odražava u licu svake ponižene i uvrijeđene osobe, bolesne i trpeće, same, napuštene i prezrene. Prolijevajući svoju krv, On nas je iskupio iz ropstva smrti, slomio je samoću naših suza, ušao je u svaku našu patnju i svaku našu jad – ustvrdio je Papa i dodao – Braćo i sestre, dok strši križ na Golgoti, pogled naše vjere usmjerava se prema zori novoga dana a već kušamo radost i sjaj Uskrsa. S Kristom smo umrli – piše sveti Pavao – vjerujemo da ćemo i živjeti s Njim. S ovom sigurnošću nastavimo svoj hod. Sutra, na Veliku Subotu, bdjet ćemo moleći Mariju, Žalosnu Djevicu, a molimo sa svim žalosnima, molimo naročito sa svim trpećima potresom oštećene zemlje Aquile, molimo da se i njima u ovoj tamnoj noći pokaže zvijezda nade i svjetlo uskrsloga Gospodina. Već odsada svima želim: Sretan uskrs u svjetlu uskrsloga Gospodina! – tom je željom Sveti Otac zaključio pobožnost Križnoga puta kraj Koloseuma.







All the contents on this site are copyrighted ©.