Simpozij o kardinalu Newmanu

Pod pokroviteljstvom Katoličkoga sveučilišta u Milanu prošlih je dana održan znanstveni skup o kardinalu Johnu Henryu Newmanu, izvrsnome teologu koji je iz Anglikanske crkve prešao na katolicizam. Skup se u prigodi 130. obljetnice Newmanova uvrštenja u kardinalski zbor održao na temu „John Henry Newman danas: logos i dijalog.“ Znanstvenici iz cijele Europe raspravljali su o prinosu kardinala Newmanu središnjoj temi pontifikata Benedikta XVI., to jest odnosu između vjere i razuma. Razum je prema kardinalu Newmanu utjelovljen u život, osnažen vjerom, dakle kadar je pokrenuti dijalog između različitih ljudi. Teolog Jan Ker, iz Oxforda, govori je o savjesti koja je kod Newmana nenadmašiva, ali je ovisna o izvanjskome autoritetu, u suprotnome postaje samo „pravo volje“. Te činjenice svjedoče suvremenost kardinalove misli, smatra otac Hermann Geissler, ravnatelj Međunarodnoga centra „Newman i prijatelji“. Nepobitna je činjenica da je Newman bio tražitelj istine. Još više, čini mi se da je bio veliki primjer modernoga odgojitelja. Uvijek je vrjednovao sve znanosti, sve ljudske sposobnosti, razum ali i osjećaje, cjelovitoga čovjeka kao i vjeru, znao je spojiti zahtjeve razuma i vjere, a kao katolik ustanovio je „Dublinsko katoličko sveučilište“ – kazao je otac Geissler i dodao kako kardinal Ratzinger nije skrivao svoje zanimanje za Newmanovu misao.
Papa govori da su bile, odnosno da ima dvije Newmanove misli koje su ga se dojmile i potom pratile. Prva je važnost koju Newman pridaje savjesti. Mi smo vjerni Crkvi jer smo vjerni svojoj savjesti, vjerni smo Božjem pozivu koji slušamo u savjesti i koji nas vodi. Papa je potom rekao kako ima druga točka koja je bila veoma važna za njega, a to je Newmanova misao o razvoju doktrine i našega života da se sve više približavamo samome Gospodinu – rekao je otac Geissler.