Emigracija, pravni status, sekularizacija i vjerska ravnodušnost glavni su izazovi
s kojima se Crkva mora sučeliti u jugo-istočnoj Europi, gdje su pravoslavni i muslimani
u većini – stoji u zaključnoj izjavi s 9. susreta predsjednika i izaslanika biskupskih
konferencija jugo-istočne Europe, koji se u Turskoj održavao od 3. do 8. ožujka u
znaku hodočašća stopama svetoga Pavla, u prigodi dvije tisućite godine apostolova
rođenja. Na skupu je bilo zastupljeno osam biskupskih konferencija: Albanija, Bosna
i Hercegovina, Bugarska, Grčka, Moldavija, Međunarodna biskupska konferencija svetih
Ćirila i Metoda i Turska. Susret je organiziran na poticaj Vijeća Biskupskih konferencija
Europe, a domaćin je bio biskup Luigi Padovese, apostolski vikar Anatolije i predsjednik
Turske biskupske konferencije. Sudionici skupa su u zaključnoj izjavi istaknuli
kako je tema kršćanskoga identiteta potvrdila činjenicu „vjerske neupućenosti brojne
naše braće, koji ne poznaju posebnost svoje vjere“. Stoga je potrebno – kako su kazali
– u našem propovijedanju i pastoralnome radu isticati bitne istine kršćanstva (smrt
i Isusovo uskrsnuće), kao nezaobilazne sastavnice našega vjerskog identiteta.“ Neki
vjernici drže do svoga kršćanskog identiteta – priznaju sudionici skupa – više iz
kulturnih, etičkih, pripadničkih ili osjećajnih razloga negoli iz svjesnoga osobnog
vjerskog uvjerenja. Zato je veoma važno pojasniti vjernicima da su „ti vidici važni,
ali da je odlučujući susret s Kristom“, a također je veoma važno upozoravati svećenike
i njihove pastoralne suradnike da o moralnim temama ne govore odvojeno od vjere koja
ih određuje – stoji u dokumentu Osvrćući se na Pavlovu godinu, izaslanici podsjećaju
da je „kršćanska nada sastavnica identiteta Isusova učenika.“ Stoga biskupi, vjerni
učiteljstvu pape Benedikta XVI., pozivaju svećenike „da u njihovu propovijedanju i
pastoralnom djelovanju uvijek budu nazočne teme o nadi i vječnome životu“. Osim toga,
istaknuli su izazove s kojima se Crkva mora sučeliti u regiji, u prvome redu emigraciju.
Biskupi naših država, u čijim se biskupijama nalaze useljenici katolici, trebaju surađivati
s biskupima država podrijetla kako bi promicali zajedničku pastoralnu skrb. Ništa
manji problem nije priznavanje pravnoga statusa crkvenih ustanova u pravnome uređenju
odnosnih država. Radi uspješnijeg sučeljavanja s tim problemom, biskupske bi konferencije
morale zajedno nastupati u europskim ustanovama, dogovorno s posebnim izaslanikom
– stalnim promatračem Svete Stolice pri Europskome vijeću i Vijećem europskih biskupskih
konferencija – zaključili su biskupi. Crkve u jugo-istočnoj Europi trpe zbog sekularizacije
i vjerske ravnodušnosti, pred tim izazovima je potrebna veća svijest i suradnja duhovnih
snaga: suradnja između biskupskih sjemeništa, svećenika, redovnika i laičkih organizacija.
U kontekstu gdje su katolici u manjini i žive u zemljama s pravoslavnom ili muslimanskom
većinom, poželjno je njihovo jače zauzimanje u ekumenizmu pod vodstvom Papinskoga
vijeća za promicanje jedinstva kršćana ili u međureligijskome dijalogu pod vodstvom
Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog. Nazočni biskupi podupire napore Katoličko-muslimanskoga
foruma za produbljivanje zajedničkih pastoralnih pitanja koja se odnose na moral i
socijalni nauk Crkve – stoji u zaključnom izjavi.