2009-03-12 18:03:12

Izazovi za Crkvu u jugo-istočnoj Europi


Emigracija, pravni status, sekularizacija i vjerska ravnodušnost glavni su izazovi s kojima se Crkva mora sučeliti u jugo-istočnoj Europi, gdje su pravoslavni i muslimani u većini – stoji u zaključnoj izjavi s 9. susreta predsjednika i izaslanika biskupskih konferencija jugo-istočne Europe, koji se u Turskoj održavao od 3. do 8. ožujka u znaku hodočašća stopama svetoga Pavla, u prigodi dvije tisućite godine apostolova rođenja. Na skupu je bilo zastupljeno osam biskupskih konferencija: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Grčka, Moldavija, Međunarodna biskupska konferencija svetih Ćirila i Metoda i Turska. Susret je organiziran na poticaj Vijeća Biskupskih konferencija Europe, a domaćin je bio biskup Luigi Padovese, apostolski vikar Anatolije i predsjednik Turske biskupske konferencije.
Sudionici skupa su u zaključnoj izjavi istaknuli kako je tema kršćanskoga identiteta potvrdila činjenicu „vjerske neupućenosti brojne naše braće, koji ne poznaju posebnost svoje vjere“. Stoga je potrebno – kako su kazali – u našem propovijedanju i pastoralnome radu isticati bitne istine kršćanstva (smrt i Isusovo uskrsnuće), kao nezaobilazne sastavnice našega vjerskog identiteta.“ Neki vjernici drže do svoga kršćanskog identiteta – priznaju sudionici skupa – više iz kulturnih, etičkih, pripadničkih ili osjećajnih razloga negoli iz svjesnoga osobnog vjerskog uvjerenja. Zato je veoma važno pojasniti vjernicima da su „ti vidici važni, ali da je odlučujući susret s Kristom“, a također je veoma važno upozoravati svećenike i njihove pastoralne suradnike da o moralnim temama ne govore odvojeno od vjere koja ih određuje – stoji u dokumentu
Osvrćući se na Pavlovu godinu, izaslanici podsjećaju da je „kršćanska nada sastavnica identiteta Isusova učenika.“ Stoga biskupi, vjerni učiteljstvu pape Benedikta XVI., pozivaju svećenike „da u njihovu propovijedanju i pastoralnom djelovanju uvijek budu nazočne teme o nadi i vječnome životu“. Osim toga, istaknuli su izazove s kojima se Crkva mora sučeliti u regiji, u prvome redu emigraciju. Biskupi naših država, u čijim se biskupijama nalaze useljenici katolici, trebaju surađivati s biskupima država podrijetla kako bi promicali zajedničku pastoralnu skrb. Ništa manji problem nije priznavanje pravnoga statusa crkvenih ustanova u pravnome uređenju odnosnih država. Radi uspješnijeg sučeljavanja s tim problemom, biskupske bi konferencije morale zajedno nastupati u europskim ustanovama, dogovorno s posebnim izaslanikom – stalnim promatračem Svete Stolice pri Europskome vijeću i Vijećem europskih biskupskih konferencija – zaključili su biskupi.
Crkve u jugo-istočnoj Europi trpe zbog sekularizacije i vjerske ravnodušnosti, pred tim izazovima je potrebna veća svijest i suradnja duhovnih snaga: suradnja između biskupskih sjemeništa, svećenika, redovnika i laičkih organizacija. U kontekstu gdje su katolici u manjini i žive u zemljama s pravoslavnom ili muslimanskom većinom, poželjno je njihovo jače zauzimanje u ekumenizmu pod vodstvom Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana ili u međureligijskome dijalogu pod vodstvom Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog. Nazočni biskupi podupire napore Katoličko-muslimanskoga foruma za produbljivanje zajedničkih pastoralnih pitanja koja se odnose na moral i socijalni nauk Crkve – stoji u zaključnom izjavi.







All the contents on this site are copyrighted ©.