Papa pohodio rimsku gradsku upravu

Papa Benedikt XVI. je prije podne posjetio sjedište rimske općinske uprave. Papu je pred zgradom dočekao rimski gradonačelnik Gianni Alemmano. Nakon gradonačelnikove dobrodošlice, Papa se na izvanrednoj sjednici gradske uprave obratio nazočnima.
Podsjetivši na posjete svojih prethodnika brežuljku na kojem se nalazi općinska vijećnica, počevši od blaženoga pape Pija IX, 1870. godine, pape Pavla VI. 1966. te pape Ivana Pavla II. 1998. godine, rekao je kako su znak ljubavi i poštovanja Petrovih nasljednika, Pastira katoličke rimske zajednice i opće Crkve, prema Rimu, središtu latinske i kršćanske civilizacije, „prijaznoj majci naroda“ i „učenici istine“. Papa je, odgovarajući na gradonačelnikove riječi, istaknuo kako svojom prisutnošću na Brežuljku želi obnoviti jamstvo očinske pozornosti koju biskup katoličke zajednice gaji ne samo prema njezinim članovima nego i svim Rimljanima i svima koji iz raznih krajeva Italije i cijeloga svijeta dolaze u glavni grad Italije iz vjerskih, turističkih, radnih razloga ili da ostanu u gradu i uključe se u gradsko tkivo. Danas sam ovdje da vas ohrabrim u ne baš lakoj obvezi za vas upravitelje u služenju ovoj posebnoj metropoli; da podijelim iščekivanja i nade stanovnika i slušam njihove zabrinutosti i probleme, čiji ste vi odgovorni tumači u ovoj palači, koja je naravni i dinamični centar projekata koji se izgrađuju u „gradilištu“ Rima trećega tisućljeća – kazao je Papa.
Osvrćući se na gradonačelnikov govor, rekao je da je Rim uvijek bio gostoljubiv, naročito u posljednjim stoljećima kada je svoje sveučilišne i istraživačke ustanove, civilne i crkvene, otvorio studentima iz cijeloga svijeta. Ovaj se naš grad, uostalom kao Italija i cijeli svijet, mora sučeljavati s novim kulturnim, društvenim i gospodarskim izazovima, zbog dubokih preobraženja i brojnih promjena u posljednjim desetljećima. Rim se napučio pridošlicama iz drugih naroda, koji pripadaju drugačijim kulturama i vjerskim tradicijama, slijedom toga postao je multietnička i viševjerska metropola u kojoj je katkada uključivanje mukotrpno i slojevito. Katolička će zajednica, poštujući zakonitost, uvijek doprinositi pronalaženju prikladnijih načina za zaštitu temeljnih prava osoba. I ja sam kao i vi, gospodine gradonačelniče, uvjeren da će Rim, crpeći životni sok iz korijena svoje pravne i kršćanske povijesti, smoći snage da od svih zahtijeva poštovanje pravila civilnoga suživota kao i odbacivanje svakoga oblika nesnošljivosti i diskriminacije – istaknuo je Benedikt XVI.
Osvrnuvši se pak na nedavne događaje nasilja u Rimu, rekao je kako oni su znak pravoga duhovnoga siromaštva koje tišti srce suvremenoga čovjeka. Odbacivanja Boga i njegova zakona kao uvjet za postizanje ljudske sreće nije postigao svoj cilj; on, naprotiv, u sučeljavanju s teškoćama i svagdanjim izazovima lišava čovjeka duhovnih sigurnosti i potrebne nade. Moral ne ispunja svoju svrhu ako se ne oslanja i pokorava Bogu, izvoru i sucu svakoga dobra. Pred zabrinjavajućim padom ljudskih i duhovnih ideala, Crkva se po župskim zajednicama i drugim crkvenim stvarnostima snažno zauzima u odgoju čiji je cilj učiniti naročito mladim naraštajima otkriti neprolazne vrednote. Rim mora u post-moderno doba ponovno naći svoju pravu dušu, svoje civilne i kršćanske korijene ako želi biti promicatelj novoga humanizma koji u središte stavlja čovjeka, priznata u njegovoj punoj stvarnosti. Kršćanstvo je nositelj svijetle poruke, a Crkva, koja je čuvar te poruke, svjesna je vlastite odgovornosti prema suvremenoj kulturi – kazao je Benedikt XVI.
Osvrnuvši se na globalnu krizu koja se i u Rimu osjeća, rekao je kako bi kao biskup Rima želio u ovome trenutku puno toga reći. Potreban je zajednički napor ustanova kako bi se izišlo ususret potrebama siromašnih. Kršćanska je zajednica spremna surađivati s vlastima zaduženima za opće dobro. U ovome slučaju svjetlo evanđelja može poduprijeti solidarnost i velikodušnost kako bi svi dijelili teret najpotrebitijih, osjećajući se članovima jedne obitelji. Zaista, što svaki građanin prije postane svjestan odgovornosti za život i budućnost stanovnika našega grada, više će rasti pouzdanje u nadvladavanju teškoća sadašnjega trenutka – zaključio je Benedikt XVI.
Govoreći pak o gradonačelnikovu obećanju kako će budući odgojni centar nositi Papino ime, rekao je da se obitelji i mladi mogu nadati boljoj budućnosti ako individualizam ustupi mjesto osjećajima bratske suradnje između svih sastavnica civilnoga društva i kršćanske zajednice. Završavajući govor, Papa se obratio Gospi s djetetom, koja već nekoliko stoljeća bdije nad radom gradske uprave. Njoj povjeravam svakoga od vas, vaš rad i vaše dobre nakane, da uvijek budete složni u služenju ovome voljenom gradu, u koji me pozvao Gospodin da vršim biskupsku službu. Na svakoga od vas zazivam obilje božanskih blagoslova, a svima jamčim sjećanje u molitvi. Hvala vam na prihvatu – kazao je Papa, potom je iz lože općinske palače pozdravio vjernike okupljene na trgu ispred zgrade općine. Živeći dugo u Rimu već sam pomalo postao „Rimljanin“, ali se Rimljaninom više osjećam kao vaš biskup. Po vama pozdravljam sve „naše“ sugrađane, koje vi u izvjesnome smislu predstavljate: obitelji, župe, djecu, mlade i stare, nemoćne i bolesne, dobrovoljce i socijalne radnike, useljenike i hodočasnike. Zahvaljujem kardinalu vikaru koji me prati na ovome posjetu, a potičem sve da ne posustaju: svećenike, redovnike i vjernike laike koji s javnom upravom aktivno surađuju za dobro Rima, njegovih predgrađa i prigradskih naselja. Dragi prijatelji, vraćajući se svojim kućama, zajednicama i župama, recite onima koje susretnete da im jamčim svoje razumijevanje, svoju duhovnu blizinu i molitvu. Svima ponesite moje osjećaje i Božji blagoslov, koji sada zazivam na vas po zagovoru svetih Petra i Pavla, svete Franciske Rimske, suzaštitnice Rima, i naročito Gospe od Zdravlja rimskoga naroda. Neka Bog blagoslovi i uvijek štiti Rim i sve njegove stanovnike.