O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

„Hrvatski mediji i tržište“ – naslov je Izjave komisije Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et pax“, koja je danas u Zagrebu predstavljena javnosti. Predsjednik Komisije biskup Vlado Košić istaknuo je kako Izjava dolazi u vrijeme gospodarske i financijske krize koja je ukazala na neodrživost postojećega tržišnog modela u kojemu se isključivo gleda na profit. Mediji u tome moraju prepoznati svoju ulogu te ne stavljati na prvo mjesto zaradu, već vrednote – kazao je biskup Košić, najavivši ujedno dva skupa koja će se pozabaviti pitanjem gospodarske i socijalne, ali i moralne krize, odnosno njezinim duhovnim dimenzijama. Hrvatski Caritas već ovoga mjeseca organizirat će kolokvij posvećen toj temi, dok će Centar za promicanje socijalnoga nauka Crkve od 12. do 16. travnja organizirati međunarodni simpozij socijalnih etičara i ekonomista.
Samu izjavu „Hrvatski mediji i tržište“ podrobnije je predstavio član Komisije „Iustitia et pax“ dr. Željko Tanjić. On je istaknuo kako Izjava upozorava na činjenicu da se i mediji vode normama „tržišnog fundamentalizma“, što za sobom povlači i metodu „publiciteta zla“: objavljuju se neprovjerene informacije, ruši se pravo na privatnost, prevladava senzacionalističko izvještavanje i zaboravlja „pretpostavka nevinosti“. Dr. Tanjić također je ukazao na spregu politike i medija u „medijskom reketu“, u kojemu objektivno informiranje javnosti više nije svrha, već „kolateralni učinak“ interakcije kapitala, medija i politike, što nužno dovodi do odumiranja javnog mnijenja. Sve ove pojave – zaključuje se u Izjavi – dovode do „cenzure dobra“, odnosno uskraćivanja prava na informaciju o dobru, dok se sve podlaže logici novca i profita. Mediji, osim toga, pridonose ne samo osiromašenju i kvarenju standardnoga hrvatskog jezika, već i njegovoj vulgarizaciji. Zbog svih ovih činjenica – kazao je na koncu dr. Tanjić – u Izjavi je istaknuta potreba primjerenog zakonskog okvira na ovome području, ali i onoga što se zakonom ne može propisati, a to je osnaživanje „publiciteta dobra“.
U župskoj crkvi Majke Božje Lurdske u Zagrebu jučer je obilježena je 44. obljetnica preminuća sluge Božjega o. Ante Antića, OFM (1893. - 1965.), a svečano misno slavlje predvodio je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško. Onaj čovjek koji se pouzdaje u Boga i u svojoj sebičnosti ne traži znak, sam postaje znakom – i upravo to vrijedi za život oca Ante Antića – kazao je u propovijedi biskup Šaško, dodavši kako su sveci oduvijek prijetnja iluziji, površnosti i brzim prohtjevima koji se gube u nepravdama, a konačno u razočaranju. Otac Ante, premda to nije nikada niti izdaleka tražio, postao je znakom za nas, za vrijeme Crkve. Ostavio je trag Božje prisutnosti u franjevačkim zajednicama, u odgoju mladih, u duhovnome vodstvu tolikih laika. Taj naš dragocjeni znak hrvatskoj crkvenoj zbilji dopušta nam da vidimo više od Salomona i više od Jone; da vidimo Kristov križ kao zbilju koja ne plaši i pred kojom svaka zemaljska iluzija ostaje kulisa koja ne uspijeva zapriječiti sjaj radosti – poručio je biskup Šaško, podsjetivši kako otac Antić našoj hrvatskoj zbilji govori da ne iskušavamo Boga; da ne tražimo znak nad znakom Krista; da Kristove znakove našega vremena čitamo u vedrini proslave križa, te da provjeravamo svakoga tko želi usaditi u nas i tkivo našega naroda bilo koju klicu zavaravanja, otpornu na potrebu za obraćenjem.
U povodu Dana grada Kaštela, jedna od skupnih nagrada jučer je uručena i udruzi „Biblijski vrt“, koja stoji iza jedinoga biblijskog vrta u Hrvatskoj, ali i jednoga od rijetkih u čitavoj Europi. Ideja se počela ostvarivati nakon posjeta blagopokojnoga pape Ivana Pavla II. Splitu i Solinu, a vrt je svoje mjesto pronašao u marijanskome svetištu Gospe od Stomorije iz 12. stoljeća, u još uvijek očuvanome zapadnom dijelu Kaštelanskoga polja. Na ulasku u svetište posađena je Papina maslina, čiju je sadnicu blagoslovio Ivan Pavao II., te još pedesetak vrsta koje se spominju u Bibliji. U širem krajobrazu ostvaruju se uvjerljive scene biblijskih tema u krajoliku sličnom Svetoj zemlji, te je stoga razumljivo – istaknuto je na dodjeli priznanja – da je hrvatski biblijski vrt nastao upravo u srcu Dalmacije, te dobio zaslužno priznanje za Dan grada Kaštela.