O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Biskupi Riječke metropolije održali su 27. veljače prvu ovogodišnju sjednicu, razmatrajući teme od zajedničkoga interesa za četiri biskupije koje pripadaju ovoj crkvenoj pokrajini. Biskupi su se susreli su se s čelnim ljudima Teologije u Rijeci i Bogoslovnoga sjemeništa „Ivan Pavao II.“, koji su im podnijeli izvješća o stanju u ove dvije metropolijske ustanove. Istaknuta je važnost bogoslovnoga sjemeništa i potreba cjelovitog odgoja budućih svećenika u intelektualnoj i duhovnoj dimenziji, ali je – isto tako – istaknuta važnost duhovne dimenzije odgoja i cjelokupne formacije za studente laike koji svoju naobrazbu stječu na riječkoj Teologiji.Riječi je bilo i o nadolazećoj proslavi 40. obljetnice osnivanja Riječke metropolije, koja će na koncu akademske godine biti obilježena i posebnim znanstvenim skupom, a ujedno je najavljeno i proglašenje Godine metropolijskoga zajedništva. S obzirom na sve veće izazove u suvremenome pastoralu, biskupi su na susretu razmatrali mogućnost osnivanja Pastoralnog instituta u Rijeci, koji bi pomogao kod inicijalnog i permanentnog obrazovanja crkvenih službenika i u prepoznavanju aktualnih pastoralnih potreba. O tome će se, između ostalog, raspravljati i na sljedećoj sjednici biskupa Riječke Metropolije, koja će se 25. ožujka održati u Gospiću.
U nazočnosti đakovačko-osječkoga nadbiskupa Marina Srakića i požeškoga biskupa Antuna Škvorčevića, u Slavonskome Brodu prošle je subote obilježena 20. obljetnice smrti mons. Vida Mihaljeka, slavonskobrodskoga župnika i dekana, čovjeka koji je – kako je istaknuo nadbiskup Srakić – dao novo lice Župi Gospe od Brze Pomoći i čitavome gradu. Mons. Mihaljek držao se pravila koje je postavio biskup Bauerlein: toliko možeš, koliko se usudiš – a on se usudio i krenuo – kazao je nadalje nadbiskup Srakić, istaknuvši kako je blagopokojni župnik ustrajao u vjernosti Kristu, Crkvi i Rimu, a kao trajni trag njegova služenja ostala je pobožnost prema Gospi od Brze Pomoći, ali i osnivanje 6 župa u Slavonskome Brodu. Mons. Vid Mihaljek rođen je 1921. godine u Majkovcu, u župi Brckovljani. Već godinu dana nakon ređenja, 1949. godine, dolazi u Slavonski Brod, u kojemu će kao svećenik služiti sve do kraja ovozemnoga života – 24. veljače 1989. godine.
Kanonik Metropolitanskoga kaptola u Splitu i predsjednik Vijeća za misije Splitsko-makarske nadbiskupije umirovljeni svećenik don Zdenko Bralić preminuo je 23. veljače u 77. godini života i 52. svećeništva u Svećeničkome domu u Splitu. Sprovodne obrede sa Svetom Misom, u zajedništvu s više od 100 svećenika, predvodio je 26. veljače u župskoj crkvi u Klisu splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Izrazivši sućut obitelji u svoje ime i u ime umirovljenoga nadbiskupa Ante Jurića, nadbiskup Barišić zahvalio je don Zdenku za svećeničko služenje i u zgodnim i u nezgodnim vremenima, za svećeničko sjeme koje je svjedočanstvom svoga života posijao u srca nekoliko mladića današnjih svećenika te za neumorno građenje putova među ljudima, bijelima i crnima. Don Zdenko rođen je u Klisu 1932., a za svećenika je zaređen 1957. godine. Uz župničku službu, koju je posljednji put, od 1996. do 2007. godine vršio u splitskoj katedrali, don Zdenko Bralić ostat će upamćen po posebnoj ljubavi za misije. Misionarima je pružao ne samo materijalnu potporu, nego ih je i više puta posjećivao, ostavši im u sjećanju kao „naš misionar“, kao svećenik koji je služeći u Domovini u isto vrijeme bio neumoran za misije.Humanitarni prijateljski teniski meč između ponajboljih hrvatskih tenisača Marina Čilića i Marija Ančića, čiji je prihod išao u korist Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, održan je jučer u Ogulinu, iz kojega je – kako je kazao domaći biskup Mile Bogović – na krilima umijeća i slave naših tenisača poletjela poruka projekta Crkve hrvatskih mučenika na Udbini. Inicijator meča, uz Gospićko-senjsku biskupiju, bio je sam Grad Ogulin, čiji je gradonačelnik Nikola Magdić ovom prigodom biskupu Bogoviću uručio i ček u vrijednosti 50 tisuća kuna. Susret je završen je neriješeno, 1:1, a igračima je na njihovoj potpori zahvalio i predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, istaknuvši kako će crkva u geografskome središtu Hrvatske, na Udbini, biti mjesto zahvalnosti ljudima svih naših naraštaja koji su svoje živote darovali za slobodu Domovine.