Kongres o genetici i eugenetici

Znanstveni napredak u službi dobra valja uvijek štititi, ali čovjek treba izbjegavati kušnju želje da zamijeni Boga – istaknuo je nadbiskup Rino Fisichella u izlaganju kojim je 20. veljače u Vatikanu otvorio kongres pod naslovom „Nove granice genetike i opasnost od eugenetike“. Sudionike skupa, koji je organizirala Papinska akademija za život u prigodi svoje XV. opće skupštine, papa Benedikt XVI. će 21. veljače primiti u audijenciju.
Usporedivši svaki znanstveni uspjeh s Janusovom glavom koja ima dva lica i koja istovremeno pokazuje ljepotu i tragičnost, nadbiskup Fisichella je istaknuo kako opasnost od zastranjenja genetike nije samo teoretska, nego ona, - prema nadbiskupovim riječima - nažalost, pripada mentalitetu koji se polako, ali nesmiljeno sve više širi. Eugenetika se nerijetko skriva pod maskom lica onih koji bi htjeli fizički poboljšati ljudsku vrstu, ali u temelju je te pojave pogrešno poimanje čovjeka. Tijelo, iako je ono bitna sastavnica, ne ispunjava cjelokupnost osobe – primijetio je nadbiskup te pojasnio kako će Crkva uvijek braniti znanost u njezinoj opravdanoj želji za istraživanjem beskonačnoga otajstva svega stvorenog, i za razvojem tehnologijâ koje će pomoći da se što bolje živi u sredini koja je u službi čovjeka i koja je napravljena po njegovoj mjeri.
Pa ipak, bolest, bol, trpljenje i smrt ostaju sa svojim teretom pitanja na koja valja dati smisleni odgovor. Eto zbog čega sve ono što je znanstveno i tehnički moguće, nije i dopušteno. Stoga ne može samo znanstvenik u svojemu pokusu označiti granicu između dopuštenoga i nedopuštenoga, nego je potreban razgovor s drugim nadležnim znanostima kako bi se utvrdila granica i objektivno etičko nastojanje – napomenuo je nadbiskup te pozvao na zaštitu temeljnoga načela nepovredivosti osobe, koje je plod besplatnoga Božjeg dara. Čovjek je dužnik za svoj život. Izišao je iz Stvoriteljevih ruku, i njegovo će se potpuno ostvarenje moći konkretizirati samo pod uvjetom da shvati samoga sebe i izgradi vlastiti osobni i društveni život ne želeći nikada zamijeniti Boga – naglasio je nadbiskup Fisichella.
Nakon uvodnoga izlaganja nadbiskupa Fisichelle, uslijedila su izlaganja stručnjakâ i znanstvenikâ koji su govorili o novim granicama genetike. Genetičar i profesor na rimskome sveučilištu La Sapienza Bruno Dalla Piccola upozorio je na „genetizaciju“ života koja je vezana uz razvoj ispitivanja na ljudskome genomu, a iz kojih bi mogli proizići paradoksalne opasnosti. Pojava u našem društvu takozvanih „nepacijenata“, odnosno subjekata koji nisu bolesni, ali koji su prošli pokuse – koje nekada nije bilo moguće napraviti, ali danas su oni mogući – u kojima je uočeno da su oni podložni nizu rizičnih čimbenika, dovodi ih, razumljivo, do zabrinutosti, tako da ima onih koji počinju organizirati svoj život pa svakoga dana odlaze liječniku kako bi im se izmjerio tlak, ima onih koji čine laboratorijske kontrole, a ima i onih kod kojih se razvijaju psihosomatske bolesti. S druge pak strane – kazao je nadalje prof. Dalla Piccola – genetika danas ima sve veću ulogu u prenatalnim dijagnozama. Međutim, i na tom području, - kako je primijetio - uz sporne posljedice. Na koncu je istaknuo razvoj istraživanja na odraslim matičnim stanicama koje su, za razliku od onih embrionalnih, već pokazale primjetne rezultate.