Papina kateheza na općoj audijenciji u srijedu 18. veljače 2009.

Papa Benedikt XVI. je na današnjoj općoj audijenciji na Trgu svetoga Petra govorio o životu i nauku časnoga Bede koji je rođen 672. ili 673. godine na sjeveroistoku Engleske. On je sam je pripovijedao kako su ga njegovi roditelji, kad je imao sedam godina, povjerili opatu obližnjeg benediktinskog samostana da se ondje školuje. I doista, Beda je izrastao u jednog od najčuvenijih srednjovjekovnih teologa, bibličara, liturgičara i povjesničara Crkve. Nakon što je obolio, nije prestao raditi, sačuvavši uvijek duhovnu radost koja se izražavala u molitvi i pjesmi. Svoje najvažnije djelo 'Crkvena povijest engleskih naroda' zaključuje ovim zazivom: "Molim te, dobri Isuse, koji si mi dobrostivo dopustio da se napajam slatkim riječima tvoje mudrosti, udijeli mi, u svojoj dobrohotnosti, da jednoga dana dođem tebi, izvoru svake mudrosti, i da vječno uživam blizinu lica tvojega". Smrt ga je snašla 26. svibnja 735., na Uzašašće – kazao je Papa.
Govoreći pak o njegovoj izobrazbi, rekao je kako je Sveto pismo bilo stalni izvor njegove teološke misli. Komentirao je Bibliju u kristološkom ključu, to jest s jedne strane sluša što točno kaže sam tekst, a s druge pak uvjeren je da je ključ za shvaćanje Svetog pisma, kao jedinstvene Božje riječi, Krist u čijem se svjetlu Stari i Novi zavjet shvaćaju kao "jedno" Sveto Pismo. Druga Bedina omiljena tema je povijest Crkve. Beda ispisuje kronologiju koja će postati temelj općeg kalendara. Do tada se vrijeme računalo od osnutka grada Rima. Beda nam je, uvidjevši da je Kristovo rođenje središte povijesti, dao kalendar u kojem se povijest računa polazeći od Gospodinova utjelovljenja. Napisao je Crkvenu povijest engleskih naroda, zbog koje je priznat kao "otac engleske historiografije". Bio je također glasoviti učitelj liturgijske teologije. Beda uči da sakramenti inicijacije čine svakog vjernika "ne samo kršćaninom već Kristom". Svaki put, naime, kada neka vjerna duša primi i pohrani s ljubavlju Božju riječ, po uzoru na Mariju ponovno začinje i rađa Krista. A svaki put kada skupina novokrštenika prima uskrsne sakramente, Crkva "rađa samu sebe", Crkva postaje "Božjom majkom" sudjelujući, po Duhu Svetom, u rađanju svoje djece – istaknuo je Papa.
Zahvaljujući tom svom teološkom radu u kojem se isprepliću Biblija, liturgija i povijest, Beda ima aktualnu poruku za različita "stanja života": učenjacima doziva u svijest dvije temeljne zadaće: proniknuti u čudesa Božje riječi i predstaviti ih vjernicima na privlačan način, te izlagati dogmatske istine izbjegavajući heretičke komplikacije i držeći se "katoličke jednostavnosti", poput malenih i poniznih kojima Bog otkriva otajstva Kraljevstva; pastirima pak preporučuje da propovijedanje poprate izrazima pučke pobožnosti, te da se služe narodnim jezikom; posvećenim osobama koje predano mole Službu časova, živeći u radosti bratsko zajedništvo i napredujući u duhovnom životu isposničkim životom i kontemplacijom, Beda preporučuje da njeguju apostolat – nitko nema evanđelje samo za sebe, već ga mora doživljavati kao dar također za druge – bilo da surađuju s biskupima u različitim vrstama pastoralnog rada u mladim kršćanskim zajednicama, bilo da pokažu spremnost za naviještanje evanđelja među poganima, izvan vlastite zemlje, kao "hodočasnici iz ljubavi prema Bogu" – rekao je Benedikt XVI.
Osvrnuvši se na Bedin nauk o Crkvi, rekao je kako Beda rado ističe kao glavna crkvena obilježja: katolicitet kao vjernost tradiciji i ujedno otvaranje novim povijesnim razvojima i kao traženje jedinstva u različitosti, u različitosti povijesti i kulture, zatim apostolicitet i rimski duh. Beda potiče vjernike laike da budu revni u vjerskom nauku, da se ugledaju na ona "mnoštva koja su osjećala neutaživu glad za evanđeljem...“. Uči ih kako stalno moliti, "ponavljajući u životu ono što slave u liturgiji", prinoseći sva djela kao duhovnu žrtvu u jedinstvu s Kristom. Roditeljima objašnjava da i u svome malom obiteljskom ozračju mogu vršiti "svećeničku službu pastira i vođa", kršćanski odgajajući djecu – kazao je Benedikt XVI.
Beda je već za života uživao glas o svetosti i mudrosti, zbog toga je stekao naslov "Časni“. Nakon njegove smrti njegovi su spisi naišli na veliki odjek i proširili se po domovini i europskom kontinentu. On je, svojim djelima, dao djelotvoran doprinos izgrađivanju kršćanske Europe, u kojoj su se razni narodi i kulture međusobno stopili, dajući joj jedinstveni izgled, nadahnut na kršćanskoj vjeri. Molimo da i danas bude osobâ poput Bede kako bi očuvali jedinstvo kontinenta; molimo da svi budemo spremni ponovno otkriti svoje zajedničke korijene, da budemo graditelji duboko ljudske i istinski kršćanske Europe – zaključio je Benedikt XVI. Skupinu hrvatskih hodočasnika Sveti je Otac pozdravio ovim riječima:
Srdačnu dobrodošlicu upućujem hrvatskim hodočasnicima, osobito vjernicima iz župe Svetog Mihajla iz Dubrovnika. Pohodeći grob apostola Petra, nasljedujte njegovo svjedočanstvo vjere prepoznavajući u Isusu iz Nazareta Sina Božjega i svoga Spasitelja. Hvaljen Isus i Marija!
Na svršetku opće audijencije Sveti se Otac kratko zadržao s Nancy Pelosi, predsjednicom Zastupničkoga doma američkog Kongresa. Papa Benedikt XVI. je iskoristio tu prigodu kako bi pojasnio da naravni moralni zakon i ustrajno poučavanje Crkve o dostojanstvu ljudskoga života od začeća pa do prirodne smrti, svim katolicima, a posebice zakonodavcima, pravnicima i odgovornima za opće dobro društva, nalažu suradnju sa svim muškarcima i ženama dobre volje u svrhu promicanja pravednoga pravnog poretka koji teži zaštiti ljudskoga života u svakom njegovom trenutku – stoji u priopćenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice.