Galilej je s pravom nazivan „božanski čovjek“ jer je znao promatrati očima vjere –
napisao je kardinal Tarcisio Bertone, Papin državni tajnik, u brzojavu sudionicima
na misi u Galilejevu čast, koja je jučer slavljenja u rimskoj bazilici svetoj Mariji
od Anđela, u prigodi 445. obljetnice rođenja velikoga astronoma iz Pise. Galilej
je znao razlikovati znanstvenu istinu od istina korisnih za naše spasenje – pojasnio
je nadbiskup Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu, koji je
predvodio svetu misu. Misa – organizirana po želji Svjetskoga saveza znanstvenika
– veoma je važan znak dijaloga između vjere i znanosti – uvjeren je isusovac otac
Ennio Brovedani, ravnatelj zavoda Stensen i promicatelj međunarodnoga skupa posvećenog
Galileju, koji će se održati u Firenci od 26. do 30. svibnja. Osvrnuvši se na pripremanje
spomenutog skupa otac Brovedani je rekao kako se već prijavilo 18 međunarodnih ustanova,
to su najvažnije crkvene, sveučilišne i znanstvene ustanove, naročito one koje su
u povijesti imale nekakvu ulogu u Galilejevom slučaju. Veoma je znakovito to što su
svi shvatili značenje i važnost teme. To je doista pozitivan znak. Sve su ustanove
uvjerene da postoje uvjeti za stvaranje ozračja sloge između crkvene poruke za ljudsku
promociju i današnjih zahtjeva tehno-znanstvenoga istraživanja. Uvjeren sam da postoje
uvjeti za zajednički rad – istaknuo je otac Brovedani. Na upit kako ostvariti
plodnu suradnju crkvenoga i znanstvenoga svijeta, rekao je kako jedni i drugi moraju
učiniti prilične napore: prije svega, jedni i drugi se moraju usmjeriti prema budućnosti
a ne obazirati se na povijesne nesporazume. Vjerujem da je to omogućilo razvoj promišljanja
koje je dovelo do svijesti na metodološkoj, znanstvenoj i filozofskoj razini o granicama,
s jedne strane, određenih pristupa stvarnosti, poput znanstvenoga, s druge pak strane,
i shvaćanja posebne uloge Crkve. To je bez sumnje koristilo jednima i drugima da shvate
složenost stvarnosti, novih etičkih problematika koje potiče znanstveno istraživanje
kao aktivnost koja proizvodi znanje. Znamo da to znanje može postati moć, a činjenično
je moć. A uvijek kada je u pitanju upravljanje moću postavlja se i pitanje obveze,
dakle etičkoga problema – zaključio je otac Brovedani.