Novi australski veleposlanik predao vjerodajnice

Ponovni izrazi sućuti zbog požarâ u kojima je, prema posljednjim podacima koji još uvijek nisu konačni, poginulo više od 180 osoba, ali i zadovoljstvo zbog politike pomirenja koja je uspostavljena u odnosima s domorodačkim pučanstvom, kao i poticaj za rad kako bi, u društvu globalizacije, etika usmjeravala odluke u društvu, kao što je primjerice zaustavljanje pribjegavanja pobačaju – to su bile glavne točke govora pape Benedikta XVI. novome australskom veleposlaniku pri Svetoj Stolici, Timothyju Andrewu Fischeru, kojega je 12. veljače primio u audijenciju.
Sveti Otac, koji je prošlih dana poslao brzojav sućuti, započeo je svoj govor jamčeći ponovno svoje molitve i solidarnost, posebice – kako je rekao – pojedincima i obiteljima iz Victorije, koji su u požarima prošlih dana izgubili svoje najbliže. Međutim, susret s australskim veleposlanikom nije mogao ne pobuditi kod Svetoga Oca još uvijek svježa i ugodna sjećanja na Svjetski dan mladeži održan 2008. godine u Sydneyju. Spomen na taj susret bio je za Papu prigoda za razmišljanje, ne samo o posljedicama veće kršćanske svijesti, koje su proizišle nakon toga događaja, nego i općenito, o potrebi duhovnosti i savršenim vrednotama koje su potrebne dobrostojećim društvima. Kako bi se suprotstavilo težnjama prema pragmatizmu i utilitarizmu, koji su danas tako rašireni, potrebno je istaknuti duhovnu dimenziju čovječanstva, koja jedina može društvo otvoriti viđenju nade – napomenuo je Sveti Otac.
Osvrnuvši se potom na australsko društvo u cjelini, i to cjelini koja je plod spore i ne bezbolne integracije domorodačkoga pučanstva, Papa je primijetio kako je etnička različitost desetljećima bila zasjenjena nepravdama koje je domaće pučanstvo teško podnosilo. Pa ipak, - istaknuo je Sveti Otac – kroz isprike koje je prošle godine uputio premijer Rudd, došlo je do duboke promjene u srcima ljudi. Sada, obnovljene u duhu pomirenja, obje ustanove, Vladina i domorodačka, mogu se odlučno i sa zanosom suočiti s mnoštvom izazova koji stoje pred njima.
Govoreći potom o naporima australske Vlade u podupiranju međureligijskoga dijaloga i suradnje – kako u domovini tako i u cijeloj regiji, koje je pohvalio, Sveti je Otac izrazio zadovoljstvo i zbog niza pothvata u kojima je Australija u prvome planu na međunarodnoj sceni, u Aziji, ali i Africi, a posebice na području potpore siromašnim zemljama. Svjetla i sjene globalizacije šire svoje korijene u naš svijet na sve složeniji način, a to stvara gubitke, ali istovremeno i potrebu – primijetio je Papa. Možda je danas više nego ikada u ljudskoj povijesti potrebno razmotriti i poštovati bitan odnos između Stvoritelja, stvorenoga i stvorenja. Iz toga se razmišljanja može otkriti zajednički etički kodeks koji se sastoji od načela ukorijenjenih u naravni zakon koji je Stvoritelj upisao u srce svakoga ljudskog bića. To je etika koja čini neophodno potrebnim milosrdan i velikodušan odgovor na siromaštvo, te hitno žrtvovanje protekcionističkih interesa u svrhu pravednoga pristupa siromašnih zemalja razvijenim tržištima, jednako kako je razuman i zahtjev zemalja donatora za odgovornim i transparentnim korištenjem financijske pomoći u zemljama koje ju primaju. Na posljetku, ističući ulogu Crkve u Australiji, poglavito na području medicinske zdravstvene zaštite, Sveti je Otac dodirnuo i temu pobačaja, te naglasio kako je ironična činjenica da neke skupine, kroz programe pomoći promiču pobačaj kao oblik 'majčinske' zdravstvene pomoći. Oni – prema Papinim riječima – uzimaju život kako bi po mogućnosti poboljšali kvalitetu života.