Hrvatska rimska zajednica proslavila Stepinčevo

Od smrti zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca 10. veljače 1960. sve do danas, hrvatska rimska zajednica svake se godine okuplja u crkvu Sv. Jeronima na svečano euharistijsko slavlje. Ovogodišnje euharistijsko slavlje, u utorak 10. veljače, na spomendan blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, predvodio je kardinal Fransis Arinze, umirovljeni prefekt Kongregacije za bogoštovlje. Koncelebrirali su glavni tajnik Biskupske sinode nadbiskup mons. Nikola Etrerović, barski nadbiskup mons. Zef Gashi, rektor Zavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan i rektori papinskih zavoda Njemačke, Španjolske, Mađarske, Argentine, isusovačkog međunarodnog Zavoda, rektor bogoslovije Sedes Sapientiae te oko 50 svećenika. Većina od njih su na službi ili studiju u Rimu.
Na početku euharistijskog slavlja rektor Zavoda, mons. Bogdan, istaknuo je povezanost hrvatske rimske zajednice s Crkvom u Hrvatskoj, napose onoj u Zagrebu u proslavi Stepinčeva. Rektor je potom zahvalio kardinalu Arinzeu na prihvaćanju poziva da predsjeda euharistijskim slavljem proslave blaženoga Alojzija. Vodstvo Zavoda i crkve Sv. Jeronima nastojalo je, kao i uvijek o spomendanu blaženoga Stepinca, da svetu misu predvodi jedan od kardinala Rimokatoličke Crkve. Ovogodišnji predsjedatelj, karinal Arinze, rođen je 1932. godine u Nigeriji. Kršten je s 9 godina i dobiva ime Francis. Za svećenika je zaređen 1958. godine, a sedam godina poslije imenovan je biskupom koadjutorom, a potom nadbiskupom Onitshe u Nigeriji. Od 1984. obnaša službu u Vatikanu. 1985. godine postaje kardinal, a od 2002. do 2008. godine bio je prefekt Kongregacije za bogoštovlje.
Temeljeći svoju homiliju na biblijskim čitanjima kao i na životopisu blaženoga Alojzija Stepinca, kardinal Arinze je posebno izdvojio Stepinčevo nasljedovanje Kristove Kalvarije: «Kardinal Alozije Stepinac neumorno je propovijedao evanđelje. Slijedio je Isusa sve do Kalvarije. Bez sustezanja je podigao glas protiv nepravde za obranu ljudskih prava. Blaženi Stepinac kaže u svojoj propovijedi iz 1943. godine: «Katolička crkva ne poznaje rasu gospodara ili rasu robova. Crkva poznaje samo jednu jedinu rasu: ljude kao Božja stvorenja». U tome duhu kardinal je potaknuo okupljene: «Da bismo mogli nasljedovati fascinantnu neustrašivost i snagu blaženoga Alojzija, zaista moramo moliti. Isus nas potiče na jednom mjestu: „Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom. Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga, a tko izgubi život svoj poradi mene, naći će ga”. A na drugom nas mjestu poučava: „Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje”. Naučimo od blaženika kako treba Bogu, koji nas neizmjerno ljubi, prinositi život u cijelosti.»
Liturgijsku asistenciju pod vodstvom Daria Tičića, uz pitomce Zavoda, obavljali su hrvatski bogoslovi iz Germanicuma-Hungaricuma. Liturgijsko pjevanje je predvodio Zbor crkve sv. Jeronima pod ravnanjem vlč. Željka Majića, vicerektora Zavoda i crkve. Za orguljama je bio Mihael Prović.
Uz veleposlanika Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Emilia Marina i Republici Italiji Tomislava Vidoševića, u svetoj su misi sudjelovali veleposlanici Jasna Krivošić iz Bosne i Hercegovine, Ivan Rebernik iz Slovenije te Antonio Sbutega iz Crne Gore, svi akreditirani pri Svetoj Stolici.
Crkva sv. Jeronima bila je ispunjena hrvatskim i talijanskim vjernicima. Napose je zapažen veliki broj hrvatskih redovnica, bogoslova i studenata laika iz Rima.
Boris Vulić