O crkvenim zbivanjima u BiH govori msgr. Ivo Tomašević

Na zajedničkom zasjedanju biskupa iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, 26. siječnja u Zagrebu bilo je vidljivo da je Crkva u Hrvata dobila još jednu snažnu poveznicu - apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj mons. Mario Cassari koji je u teškim vremenima djelovao u Apostolskoj nuncijaturi u Sarajevu te vrlo dobro poznaje stanje Crkve u Bosni i Hercegovini - njezine biskupe te brojne svećenike, redovnike i redovnice. „Osjećam kako živim u obiteljskom ozračju s biskupima u Hrvatskoj, ali se smatra i pripadnikom 'šire obitelji' ako uključim i pastire drage Bosne i Hercegovine. Posve je jasno što pobuđuje takve moje osjećaje: uostalom, da li bilo moguće zaboraviti godine provedene u Bosni i Hercegovini, ljubav, pomoć i razumijevanje koje su mi iskazivali kardinal Vinko Puljić, preuzvišeni biskupi Komarica, Perić i Sudar, svećenici, redovnici i redovnice kao i vjernici te zemlje koju sam toliko volio i koju vijek nosim u srcu? Moram samo ponoviti svoju zahvalnost za primjere koje ste mi dali, za svjedočenje kršćanskog života koje sam vidio, za hrabrost koju su pastiri i vjernici pokazali u onim teškim okolnostima u vrijeme besmislenog rata koji je iza sebe ostavio tolike žrtve, mnoštvo izbjeglica, razrušene gradove, uništene vrijednosti, simbole; jednom riječju namjera mu je bila uništiti humanost i identitet naroda,“ kazao je nuncij Cassari okupljenim biskupima podsjećajući ih da su pozvani biti ljudi 'nade' koji, unatoč poteškoćama, druge poučavaju u čvrstoj nadi. „Već sam to kazao biskupima u Hrvatskoj, ali još jednom im želim ponoviti izraze zahvalnosti za sve što čine – pod raznovrsnim vidicima – da bi pomogli mjesnim Crkvama u Bosni i Hercegovini, koliko god je to moguće, da se zaštite i poboljšaju uvjeti za važnu i neophodnu prisutnost katolika u Bosni i Hercegovini s pogledom posebno usmjerenim na Bogosloviju u Sarajevu iz koje dolaze svećenici – vođe vjernika i svjedoci ljubavi Kristove u svijetu podvrgnutom stalnim promjenama“, rekao je nuncij Cassari moleći za zajedništvo unutar Biskupskih konferencija kao i za zajedništvo s Petrovim nasljednikom.
A o stanju katolika u Bosni i Hercegovini u sarajevskom dnevniku „San“ od 26. siječnja progovorio je neumorni borac za opstanak i povratak biskup banjalučki mons. dr. Franjo Komarica. Odgovarajući na pitanje, zašto toliku važnost pridaje rodnom kraju, odgovorio je: „Rodno mjesto je najsvetije mjesto za svakog čovjeka jer je to mjesto, kako bismo mi teolozi rekli, izabrao sam Bog budući da mi ne biramo gdje ćemo se roditi. Drugo je gdje ćemo živjeti. I zato ono jest dio identiteta svakog čovjeka i zato je ubojica onaj koji čovjeku oduzme pravo na rodno mjesto. Ta osoba je zločinac i po međunarodnom pravu i teški grješnik po Božjem. Zato ne smijem šutjeti kada se radi o nestanku ljudi iz Bosne i Hercegovine radi hira i samovolje i nekih ovozemaljskih moćnika koji se igraju Boga, bilo na domaćoj ili međunarodnoj razini vlasti“, pojasnio je biskup Komarica ističući da ga raduje što obični ljudi nemaju problema u komunikaciji te da su puno bliži nego što to nastoje prezentirati neki političari i određeni mediji. Biskup Komarica je posebno radostan kada mu u pohod dođu ljudi koji su spremni pomoći opstanak i povratak upravo tih običnih ljudi. Tako je požurio iz Zagreba sa zajedničkog zasjedanja biskupa u rodnu Banju Luku da bi 27. siječnja primio potpredsjednicu Vlade Republike Hrvatske Đurđu Adlešić s pratnjom, a na susretu su nazočni bili i potpredsjednik Vlade entiteta RS Anton Kasipović te generalni konzul RH u Banjoj Luci Miroslav Buličić koji je najzaslužniji da dolazi do ovakvih pohoda. Svi su zajedno pošli povratničko selo Liskovicu kod Mrkonjić Grada gdje su, nakon dugih mjeseci života u mraku, Klara i Stipe Bilogrević, kao jedini povratnici, napokon dobili struju, a uređen je i put do njihova sela. Možda im se jednom ostvari i molba da im se izgradi crkvica jer je još 19 obitelji nedavno potpisalo ugovor s predstavnicima Vlade RH koja će darovati građevinski materijal za obnovu domova, a još 62 obitelji su se prijavile za povratak i mole za pomoć u građevinskom materijalu.
Ljudi i u tom kraju kao i u drugim krajevima Bosne i Hercegovine imaju se pravo nadati životu i ta nada neće izgledati tako beznadna ako se oni koji imaju vlast i moć ali i svi drugi zauzmu da zažive tolika razorena sela. A o životu u obitelji za predstojeći Dan života progovorio je i predsjednik Vijeća za obitelj Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanjski, u svojoj Poruci pod naslovom: „Blaženstva - pravila obiteljskog života“. Podsjećajući da je prošle godine govorio o prva tri blaženstva: o siromašnima duhom, o ožalošćenima zbog grijeha i o krotkima srcem, u ovogodišnjoj Poruci se osvrnuo na: one koji gladuju za pravdom, koji očituju milosrđe i koji se zalažu za čistoću srca. „Kao što čovjek gladuje za kruhom i žeđa za vodom, tako treba gladovati za duhovnom hranom i žeđati za voljom Božjom. Tko za tim gladuje, nasitit će se preko ove zemaljske borbe koja završava u vječnosti… Najveći izraz milosrđa jest praštanje onima koji su nam nanijeli nepravdu, oduzeli nam dobar glas, postavili neku zapreku na naš put, precrtali nam neke planove. Riječ je o praštanju poput Isusova oprosta s križa, tj. i kada ga nisu molili za oproštenje, on je izgovorio riječi: Oče, oprosti im, ne znaju što čine! (Lk 23,34)… Bilo bi nepotpuno sužavati značenje čistoće samo na tjelesnu sferu. Čistoća obuhvaća cijelo ljudsko biće, duh i tijelo. Zato se čistoća ne može ograničiti samo na jednu zapovijed, konkretno na šestu ili devetu. Isus govori o čistoći nutrine, cjelovita srca“, poručio je biskup Perić. U Sarajevu se polako ustaljuje praksa da na početku Molitvene osmine pravoslavni Mitropolit propovijeda u katoličkoj katedrali a vrhbosanski nadbiskup zadnjeg dana osmine u pravoslavnoj Sabornoj crkvi. I mitropolit Nikolaj i kardinal Puljić su svoje propovijedi u cijelosti posvetili sv. Pavlu apostolu. Na kraju svoje propovijedi u Sabornoj crkvi, 25. siječnja kardinal Puljić je podsjetio na zajedničku pastirsku poslanicu koju je 5. siječnja uputio s mitropolitom Nikolajem pozivajući vjernike na molitvu kako bi se 'napast sučeljavanja na našim prostorima preokrenula u spremnost na susretanje i međusobno prihvaćanje'. „Dijelove te naše poslanice prenijela je na njemačkom 15. siječnja Srpska pravoslavna agencija za Srednju Europu a od nje preuzeli svjetski mediji. Tako je naše skromno zalaganje u Sarajevu i Bosni i Hercegovini odjeknulo među kršćanima Europe i svijeta. Kršćani i drugi ljudi Europe prihvaćaju nas kad se zajednički trudimo oko mira i općeg dobra, ali mi pravoslavni i katolički vjernici ove zemlje želimo to činiti snagom vjere i krštenja kojim smo pridruženi Kristu Gospodinu i jedni drugima. Ovo ne znači udruživanje dvojice protiv trećega nego slobodno prakticiranje našeg kršćanskog identiteta u ovoj zemlji različitih. Neka nas Otac nebeski vodi, Duh Sveti prosvjetljuje i Krist Gospodi jača u toj plemenitoj zadaći“, poručio je u svojoj propovijedi kardinal Puljić koji se trenutno nalazi u Washingtonu u pohodu Hrvatima katolicima u tom gradu odakle će otputovati i u New York.