Opća audijencija pape Benedikta XVI. – 28. siječnja 2009. godine

Dvorana Pavla VI. u kojoj se održavaju opće audijencije danas je bila vrlo popunjena. Prijavilo se oko 6.000 vjernika, a okupilo ih se gotovo 10 tisuća iz petnaestak zemalja. Osim kateheze, koja je i danas bila usredotočena na Pavlove poslanice, Benedikt XVI. je vjernicima povjerio zadovoljstvo zbog izbora novog patrijarha Ruske pravoslavne Crkve, objasnio im je zašto je ukinuo izopćenje sljedbenicima biskupa Lefrebvrea i ponovio svoje stajalište o žrtvama holokausta. Prigodom Dana sjećanja na holokaust papa Benedikt je izrazio, kako je rekao, "punu i neprijepornu solidarnost sa židovskim narodom". Ovih dana kada se spominjemo Shoaha vraćaju mi se sjećanja na posjet Auschwitzu, to svjedočanstvo rasističke mržnje prema nevinim žrtvama, povjerio je Papa vjernicima na kraju današnje opće audijencije te izrazio nadu da će Shoah potaknuti cijelo čovječanstvo kako bi njegovo spominjanje bila opomena svima da se ne smije zaboraviti, nijekati niti umanjivati tu tragediju.
To je, prema mišljenju Pape Benedikta, kojega su ovih dana napadali sa svih strana što je ukinuo među ostalima i izopćenje biskupa Richarda Williamsona, poruka za nove, a i starije naraštaje. Upravo su ti napadi potaknuli Papu da objasni i zašto je ukinuo odluku Ivana Pavla II. da izopći četvoricu biskupa, koje je Lefebvre zaredio bez njegove dozvole, a to je u prvom redu potreba jedinstva među Kristovim sljedbenicima. Predstavnici Bratovštine Pia X, oko koje se okupljaju sljedbenici biskupa Lefebvrea, u više su navrata, prema Papinim riječima, tražili da ponovno budu primljeni u krilo Katoličke Crkve. Papa je izrazio nadu da će ih to potaknuti da poduzmu korake kako bi s njihove strane došlo do potpunog jedinstva, vjernosti i istinskog priznanja Papinog nauka i Drugoga vatikanskog sabora.
Papa je na kraju opće audijencije uputio i svoje čestitke novom patrijarhu Ruske pravoslavne Crkve Kirilu, primijetivši kako je s radošću primio vijest o njegovom izboru. Zazivam na njega svjetlo Duha Svetoga kako bi velikodušno služio Ruskoj Crkvi te ga povjeravam zaštiti Majke Božje, rekao je Papa. Vatikan se inače nada da će se izborom novog patrijarha Ruske pravoslavne Crkve Kirila hod prema zajedničkom zbližavanju nastaviti unatoč teškoćama i preprekama koje još uvijek postoje na tom putu. U priopćenju Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, koje je odgovorno za ekumenske odnose s ostalim kršćanskim zajednicama izražena je radost što je izabran patrijarh, s kojim se "godinama izravno održavalo bratske odnose" i koji se osobno susreo sa Svetim Ocem neposredno nakon njegovog izbora za Papu u travnju 2005. godine a zatim u dva druga navrata u svibnju 2006. i prosincu 2007. godine. Prema tom priopćenju toga Papinskog vijeća Vatikan je spreman i želi surađivati na društvenom i kulturnom području s Ruskom pravoslavnom Crkvom svjedočeći tako kršćanske vrednote. Pri tom se ne želi izgubiti s vida, kaže se nadalje u priopćenju, glavni cilj dijaloga a to je ostvarenje Kristove oporuke odnosno potpunog zajedništva svih Kristovih učenika.
U tijeku Pavlove godine papa Benedikt XVI. u svojim katehezama na općim audijencijama srijedom usredotočuje svoja razmišljanja na bitne teme Pavlovih poslanica. Danas je analizirao takozvane Pavlove pastoralne poslanice, koje je Pavao uputio svojim bliskim suradnicima Timoteju i Titu, biskupima u Efezu i Kreti. Prema mišljenju pape Ratzingera u tim poslanicama nalazimo tekstove o zrelom razvoju i ustrojstvu kršćanskih zajednica. Pavao smatra da zajednice mogu preživjeti olujna vremena previranja samo razboritim poimanjem Svetog pisma i očuvanjem povjerenog im dobra vjere. I jedno i drugo je usidreno na temeljima koje je odredio Bog po objavi svoje ljubavi u Kristu. Papa je potaknuo crkvene pastire da sve više pokažu očinske blage i jake osjećaje u izgradnji Božjeg doma i crkvene zajednice. Kršćani bi se morali u odnosu s društvom u kojem žive pokazati kao stvarni članovi Božje obitelji, istaknuo je Papa u svojoj redovitoj katehezi.
Riječi koje je Papa danas izgovorio na općoj audijenciji „morale bi biti više nego dostatne“ za pojašnjenje Papina mišljenja o tragediji židovskoga holokausta i za miran nastavak dijaloga između katolika i Židova – rekao je otac Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice i Radio Vatikana, po završetku današnje opće audijencije. Papa je na kraju audijencije pojasnio duhovne razloge skidanja izopćenja četvorice biskupa koje je biskup Marcel Lefebvre zaredio 1988. godine. Poglavar bratstva „Sveti Pio X“ upravo se jučer u jednome priopćenju ogradio od izjava biskupa Williamsona.
Pomne Papine riječi o holokaustu, odjeknule u dvorani Pavao VI., već više puta u prošlosti izrečene, morale bi biti više nego dostatne da odgovore svima koji su sumnjali u stajalište Pape i Katoličke crkve o holokaustu – ustvrdio je otac Lombardi. Dok su se u međunarodnim obavijesnim sredstvima širile indiskrecije Jerusalem Posta o mogućem prekidu odnosa Izraelskoga rabinata s Katoličkom crkvom, otac Lombardi je poželio da „teškoće koje je predstavio Izraelski rabinat mognu biti „u svjetlu novih tvrdnji“ pape Benedikta XVI. predmet naknadnoga i podrobnijega promišljanja u dijalogu Povjerenstva Vijeća za jedinstvo kršćana za odnose sa židovstvom kako bi se dijalog Katoličke crkve sa židovstvom mogao plodonosno nastaviti.
U međuvremenu se i bratstvo 'Sveti Pio X', koje okuplja Lefebvreove biskupe, jasno ogradilo od stajališta biskupa Williamsona, koji je u intervjuu za švedsku televiziju nijekao povijesnu istinitost holokausta. Izjave biskupa Williamsona ni u kojem slučaju ne odražavaju stajalište našega bratstva – napisao je predsjednik Bratstva biskup Bernard Fellay, pojašnjavajući da je „do daljnjega“ biskupu Williamsonu „zabranio javno očitovanje o političkim i povijesnim pitanjima“. Obraćajući se papi Benediktu XVI. poglavar Bratstva jasno piše: Tražimo oproštenje od Vrhovnoga svećenika i svih ljudi dobre volje zbog dramatičnih posljedica toga čina. Premda priznajemo neprikladnost tih izjava, možemo jedino sa žalošću ustvrditi da su one izravno pogodile naše bratstvo, diskreditirajući njegovo poslanje. Poslanje koje – pojasnio je biskup Fellay – ne ulazi u povijesna mišljenja osobnoga karaktera, nego se drži vjere i morala, jedinih pitanja o kojima jedan katolički biskup „s crkvenim autoritetom može govoriti“.