Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji - 25. siječnja 2009.
Papa Benedikt XVI. se jučer u nagovoru prije molitve Anđeoskog pozdravljenja osvrnuo
na nedjeljna liturgijska čitanja i sve pozvao na obraćenje, a za primjer je postavio
svetoga Pavla apostola. Draga braćo i sestre, u evanđelju ove nedjelje odjekuju riječi
iz prve Isusove propovijed u Galileji: "Ispunilo se vrijeme, približilo se kraljevstvo
Božje! Obratite se i vjerujte evanđelju!" (Mk 1,15). Upravo danas, 25. siječnja, slavi
se blagdan Obraćenja svetog Pavla. Sretna je to podudarnost, posebno u ovoj Pavlovoj
godini, zahvaljujući kojoj možemo shvatiti pravo značenje evanđeoskog obraćenja –
metanoje – promatrajući Apostolovo iskustvo. Istini za volju, u Pavlovu slučaju, neki
radije ne vole koristiti izraz obraćenje, jer, kako kažu, on je već bio vjernik, štoviše
revni Židov, i zato nije prešao iz nevjere u vjeru, od idola k Bogu, niti je morao
napustiti židovsku vjeru da prione uz Krista. U stvarnosti, Apostolovo iskustvo može
biti model svakog istinskog kršćanskog obraćenja –kazao je Sveti Otac. Pavlovo
obraćenje je sazrelo u susretu s Kristom uskrslim; taj mu je susret stubokom promijenio
život. Na putu za Damask dogodilo mu se ono što Isus traži u današnjem evanđelju:
Savao se obratio jer, zahvaljujući božanskom svjetlu, "povjerova u evanđelje". U ovom
se sastoji njegovo i naše obraćenje: u vjeri u Isusa mrtvog i uskrslog i u otvaranju
prosvjetljenju njegove božanske milosti. U tome trenutku Savao je shvatio da njegovo
spasenje nije ovisilo o dobrim djelima izvršenim ispunjavanjem zakona, već o činjenici
da je Isus umro također za njega – progonitelja – i da je bio, i jest, uskrsnuo. Ta
istina, koja zahvaljujući krštenju prosvjetljuje život svakog kršćanina, iz korijena
mijenja naš način života. Obratiti se znači, za svakog od nas, povjerovati da je Isus
"predao samoga sebe za mene", umrijevši na križu (usp. Gal 2,20) i, uskrsnuvši, živi
sa mnom i u meni. Pouzdavajući se u moć njegova oproštenja, dopuštajući da me on uzme
za ruku, mogu se izvući iz živog pijeska oholosti i grijeha, laži i žalosti, sebičnosti
i svake lažne sigurnosti, kako bih upoznao i živio bogatstvo njegove ljubavi – istaknuo
je Papa. Dragi prijatelji, poziv na obraćenje, potkrijepljen svjedočanstvom svetoga
Pavla, danas, na završetku Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, zadobiva posebnu
važnost i na ekumenskom planu. Apostol nam pokazuje prikladni duhovni stav da možemo
napredovati na putu obraćenja: "Ne kao da sam već postigao ili dopro do savršenstva
– piše on Filipljanima –, nego - hitim ne bih li kako dohvatio jer sam i zahvaćen
od Krista" (Fil 3,12). Mi, kršćani, zacijelo, nismo još uvijek postigli cilj punog
jedinstva, ali ako dopustimo da nas Gospodin Isus stalno obraća, sigurno ćemo ga postići.
Blažena Djevica Marija, Majka jedne i svete Crkve, neka nam izmoli dar pravog obraćenje,
kako bi se što prije ostvarila Kristova žarka želja: "Ut unum sint", "Da budu jedno".
Njoj povjerimo molitveni susret kojim ću danas popodne predsjedati u bazilici Svetog
Pavla izvan zidina i na kojem će, kao i svake godine, sudjelovati predstavnici Crkvi
i crkvenih zajednica prisutnih u Rimu – ovim je riječima završio svoj podnevni nagovor
Benedikt XVI., a poslije molitve Anđeo Gospodnji sve ljude dobre volje pozvao je da
posebnu brigu i ljubav posvete oboljelima od gube čiji se dan obilježava. Danas
se slavi Svjetski dan oboljelih od gube, čije je slavljenje prije 55 godina potaknuo
Raoul Follereau. Crkva, Isusovim tragom, posvećuje uvijek posebnu pažnju oboljelima
od te bolesti, kao što to potvrđuje također poruka Papinskog vijeća za pastoral zdravstvenih
djelatnika objavljena prije nekoliko dana. Radujem se što su Ujedinjeni narodi, nedavnom
Deklaracijom Visokog povjerenstva za ljudska prava, potaknuli države na brigu za oboljele
od gube i njihove obitelji. Jamčim im svoju molitvu i ponovno bodrim one koji se bore
s njima za ozdravljenje i uspješno uključivanje u društvo. Razni se narodi Istočne
Azije pripremaju za proslavu mjesečeve Nove godine. Želim im da tu proslavu prožive
radosno. Radost je izraz sklada sa samim sobom, a ta radost može proizaći iz sklada
s Bogom i s njegovim stvorenjem. Neka radost bude sve više živa u srcu svih građana
tih, meni toliko dragih, naroda i proširi se na cio svijet! Srdačno pozdravljam
djecu i mlade Katoličke akcije Rima i nekih gradskih župa i škola, koji su pokrenuli
tradicionalnu "Karavanu mira". Pozdravljam kardinala vikara koji je s njima. Draga
mladeži, zahvaljujem vam za vašu vjernost zauzimanju za mir. To nije zauzetost toliko
riječima, već odlukama i gestama, kao što će reći jedan vaš predstavnik, kojem sada
prepuštam riječ. Na kraju podnevnoga susreta Svetoga Oca je biranim riječima pozdravila
jedna djevojčica, a zatim su oslobodili dvije golubice koje su znak mira.