2009-01-26 17:55:50

Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji - 25. siječnja 2009.


Papa Benedikt XVI. se jučer u nagovoru prije molitve Anđeoskog pozdravljenja osvrnuo na nedjeljna liturgijska čitanja i sve pozvao na obraćenje, a za primjer je postavio svetoga Pavla apostola. Draga braćo i sestre, u evanđelju ove nedjelje odjekuju riječi iz prve Isusove propovijed u Galileji: "Ispunilo se vrijeme, približilo se kraljevstvo Božje! Obratite se i vjerujte evanđelju!" (Mk 1,15). Upravo danas, 25. siječnja, slavi se blagdan Obraćenja svetog Pavla. Sretna je to podudarnost, posebno u ovoj Pavlovoj godini, zahvaljujući kojoj možemo shvatiti pravo značenje evanđeoskog obraćenja – metanoje – promatrajući Apostolovo iskustvo. Istini za volju, u Pavlovu slučaju, neki radije ne vole koristiti izraz obraćenje, jer, kako kažu, on je već bio vjernik, štoviše revni Židov, i zato nije prešao iz nevjere u vjeru, od idola k Bogu, niti je morao napustiti židovsku vjeru da prione uz Krista. U stvarnosti, Apostolovo iskustvo može biti model svakog istinskog kršćanskog obraćenja –kazao je Sveti Otac.
Pavlovo obraćenje je sazrelo u susretu s Kristom uskrslim; taj mu je susret stubokom promijenio život. Na putu za Damask dogodilo mu se ono što Isus traži u današnjem evanđelju: Savao se obratio jer, zahvaljujući božanskom svjetlu, "povjerova u evanđelje". U ovom se sastoji njegovo i naše obraćenje: u vjeri u Isusa mrtvog i uskrslog i u otvaranju prosvjetljenju njegove božanske milosti. U tome trenutku Savao je shvatio da njegovo spasenje nije ovisilo o dobrim djelima izvršenim ispunjavanjem zakona, već o činjenici da je Isus umro također za njega – progonitelja – i da je bio, i jest, uskrsnuo. Ta istina, koja zahvaljujući krštenju prosvjetljuje život svakog kršćanina, iz korijena mijenja naš način života. Obratiti se znači, za svakog od nas, povjerovati da je Isus "predao samoga sebe za mene", umrijevši na križu (usp. Gal 2,20) i, uskrsnuvši, živi sa mnom i u meni. Pouzdavajući se u moć njegova oproštenja, dopuštajući da me on uzme za ruku, mogu se izvući iz živog pijeska oholosti i grijeha, laži i žalosti, sebičnosti i svake lažne sigurnosti, kako bih upoznao i živio bogatstvo njegove ljubavi – istaknuo je Papa.
Dragi prijatelji, poziv na obraćenje, potkrijepljen svjedočanstvom svetoga Pavla, danas, na završetku Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, zadobiva posebnu važnost i na ekumenskom planu. Apostol nam pokazuje prikladni duhovni stav da možemo napredovati na putu obraćenja: "Ne kao da sam već postigao ili dopro do savršenstva – piše on Filipljanima –, nego - hitim ne bih li kako dohvatio jer sam i zahvaćen od Krista" (Fil 3,12). Mi, kršćani, zacijelo, nismo još uvijek postigli cilj punog jedinstva, ali ako dopustimo da nas Gospodin Isus stalno obraća, sigurno ćemo ga postići. Blažena Djevica Marija, Majka jedne i svete Crkve, neka nam izmoli dar pravog obraćenje, kako bi se što prije ostvarila Kristova žarka želja: "Ut unum sint", "Da budu jedno". Njoj povjerimo molitveni susret kojim ću danas popodne predsjedati u bazilici Svetog Pavla izvan zidina i na kojem će, kao i svake godine, sudjelovati predstavnici Crkvi i crkvenih zajednica prisutnih u Rimu – ovim je riječima završio svoj podnevni nagovor Benedikt XVI., a poslije molitve Anđeo Gospodnji sve ljude dobre volje pozvao je da posebnu brigu i ljubav posvete oboljelima od gube čiji se dan obilježava.
Danas se slavi Svjetski dan oboljelih od gube, čije je slavljenje prije 55 godina potaknuo Raoul Follereau. Crkva, Isusovim tragom, posvećuje uvijek posebnu pažnju oboljelima od te bolesti, kao što to potvrđuje također poruka Papinskog vijeća za pastoral zdravstvenih djelatnika objavljena prije nekoliko dana. Radujem se što su Ujedinjeni narodi, nedavnom Deklaracijom Visokog povjerenstva za ljudska prava, potaknuli države na brigu za oboljele od gube i njihove obitelji. Jamčim im svoju molitvu i ponovno bodrim one koji se bore s njima za ozdravljenje i uspješno uključivanje u društvo.
Razni se narodi Istočne Azije pripremaju za proslavu mjesečeve Nove godine. Želim im da tu proslavu prožive radosno. Radost je izraz sklada sa samim sobom, a ta radost može proizaći iz sklada s Bogom i s njegovim stvorenjem. Neka radost bude sve više živa u srcu svih građana tih, meni toliko dragih, naroda i proširi se na cio svijet!
Srdačno pozdravljam djecu i mlade Katoličke akcije Rima i nekih gradskih župa i škola, koji su pokrenuli tradicionalnu "Karavanu mira". Pozdravljam kardinala vikara koji je s njima. Draga mladeži, zahvaljujem vam za vašu vjernost zauzimanju za mir. To nije zauzetost toliko riječima, već odlukama i gestama, kao što će reći jedan vaš predstavnik, kojem sada prepuštam riječ. Na kraju podnevnoga susreta Svetoga Oca je biranim riječima pozdravila jedna djevojčica, a zatim su oslobodili dvije golubice koje su znak mira.







All the contents on this site are copyrighted ©.