Irački biskupi u pohodu 'ad Limina'

Irački su biskupi 22. siječnja započeli pohod ad Limina, u okviru kojega je papa Benedikt XVI. prije podne primio njih nekolicinu. Biskupi su Petrovu nasljedniku prikazali nade i trpljenja male crkvene zajednice izmučene ratnim posljedicama. Prije 2003. godine, od 25 milijuna stanovnika, od kojih su većina, odnosno 95%, muslimani, kršćana je bilo 800.000. Slijedom iseljavanja, do kojega je došlo zbog teških životnih uvjeta i protukršćanskoga nasilja s ubojstvima, otmicama, zastrašivanjem i napadima na crkve, taj je broj prepolovljen.
Kršćani se boje da će svijet zaboraviti Irak – istaknuo je u razgovoru za našu radio postaju kaldejski nadbiskup Kirkuka msgr. Luis Sako. Nažalost, osjećamo se pomalo izolirani i zaboravljeni – dodao je. I kršćani koji su napustili zemlju, a i oni koji su ostali u njoj, čekaju, bez puno nade u budućnost. Žive zabrinuti za svoju djecu, za njihovu budućnost, za svoje domove i posao. Mislim da je red i na Zapadu, na Crkvama, da nam pomognu. Mala smo Crkva, tamo smo već dvije tisuće godina … Polovica je kršćana već napustila zemlju i sada im treba pomoći da se vrate – naglasio je nadbiskup Sako.
Međutim, nada kod onih koji su pobjegli i onih koji su ostali u zemlji, unatoč ogromnim teškoćama, nije nestala – rekao je pomoćni bagdadski biskup Shlemon Warduni, te dodao kako su potrebni mir i sigurnost, jer bez toga kršćani, i općenito Iračani koji su napustili zemlju, nemaju nikakvih jamstava. Osvrnuvši se potom na činjenicu da je i Crkva bila snažno pogođena napadima na njezine predstavnike, biskup je naglasio kako ta djela uvijek potresaju i izazivaju žalost. Kada se dogodi ubojstvo nekog svećenika ili biskupa, narod se osjeti jako obeshrabren – napomenuo je biskup. Govoreći potom o demokraciji, biskup Warduni je napomenuo kako se ona Iraku ne može nametnuti; potreban je odgoj za demokraciju, a to je – prema biskupovu mišljenju – zadaća onih koji danas nadziru tu zemlju.