Kršćani Svete zemlje su most između Židova i muslimana
U Svetoj zemlji ima mjesta za sve – te su Papine riječi izgovorene u prošlu nedjelju
prije molitve Anđeo Gospodnji istaknule kako uvijek ima vremena i prostora za mir,
čak i onda kada se čini da je nada umrtvljena. Zauzimanje za dijalog i pomirbu neumorno
promiče mala kršćanska zajednica u Svetoj Zemlji. Govoreći o životu kršćana u Svetoj
zemlji u razgovoru za naš radio msgr. William Shomali, ravnatelj katoličkoga sjemeništa
u Beit Jala, nedaleko od Betlehema, rekao je kako kršćani vjeruju u važnost dijaloga,
ekumenskoga i međureligijskog. Doista se nalazimo u središtu problema, jer živimo
između dva većinska bloka: kršćani i muslimani u Palestini, a Židovi u Izraelu. Mi
smo, tako reći, primorani biti ljudi dijaloga, a kad to ne bi bili pretvorili bi se
u geto i to bi bio naš kraj. Malo nas je, ali činjenica da prihvaćamo biti most između
dvije stvarnosti, dvije kulture, civilizacije, možda će biti naša snaga, i još više
naš poziv – rekao je msgr. Shomali. Na primjedbu kako bi Sveta zemlja moga ostati
bez kršćana, rekao je da je na početku XX. stoljeća u Palestini bilo 10% kršćana,
a sada ih ima 2%. Opasnost dakle postoji, jer je kratak put od 2% do ništice, to nam
je jasno, no moramo se boriti i uvjeriti svoje kršćane da je naša nazočnost poziv
a ne kob. Premda nas je malo, svega 2%, ipak smo brojniji nego kada nas je bilo 10%.
S katolicima u Jordanu ima nas oko 400 tisuće. Premda smo malo stado, Gospodin je
uvijek s nama, stoga se ne smijemo osjećati napuštenima; moramo vjerovati – upozorio
je msgr. Shomali. Na upit što bi Bliski istok bio bez kršćana, rekao je kako bi
u Palestini došlo do sukoba između Židova i muslimana. Mi smo uistinu most, jer sa
Židovima dijelimo Stari Zavjet, s muslimanima arapsku kulturu i jezik; bitni smo dakle
za dijalog, a kao kršćani odlikujemo se po praštanju. A znate koliko je kultura praštanja
potrebna ovoj zemlji: vidite što se zbiva u Gazi. Ako nema praštanja, onda se možemo
nadati još gorem – zaključio je msgr. Shomali.