Ove se godine obilježava 1200. obljetnica prijenosa moći sv. Tripuna iz Carigrada
u Kotor. O životu toga sveca i njegovu mučeništvu, za naše slušatelje govori don Pavao
Medač. Ove godine u Kotoru se nizom događanja svečano slavi jubilej 1200 godina
prijenosa moći sv. Tripuna iz Carigrada. Moći sv. Tripuna u doba ikonoklastičkih borbi
mletački pomorci prenijeli su iz Carigrada u Kotor 13. siječnja 809. godine. Bizantski
car Konstantin Porfirogenet u drugoj polovici 10. stoljeća u znamenitom djelu "De
administrando imperio" (O upravljanju carstvom), navodi da Kotor posjeduje i časti
zemne ostatke sv. Tripuna mučenika. U arheološkim istraživanjima krajem XIX. stoljeća
pronađen je sarkofag s latinskim natpisom Andree Saracenisa, kotorskog građanina,
i žene mu Marije, koji je otkupio moći sv. Tripuna i njemu u čast u Kotoru sagradio
prvu crkvu početkom IX. stoljeća. Temelji te crkve otkriveni su u arheološkim istraživanjima
poslije katastrofalnog potresa 1979. godine. Osim toga sačuvan je i dio oltarske pregrade
iz IX. stoljeća na kojoj je latinski natpis, koji spominje biskupa Ivana i navodi
datum, mjesec i godinu – 13. I. 809. Stoga povijesno sasvim utemeljeno i sigurno,
Kotor već 1200 godina časti i čuva moći maloazijskog mučenika Tripuna. Rođen je
oko godine 232. u Frigiji, gradu Kampsadi (Lampsako) koji je tada pripadao rimskoj
provinciji Apamei. Ta je regija došla pod rimsku vlast 116. godine poslije Krista
i zauzimala je veliki dio Male Azije, te je u III. stoljeću pored Rima imala najveći
broj kršćanskih zajednica. Kampsada je već u IV. stoljeću bila biskupsko sjedište
a stanovništvo se pretežno bavilo poljoprivredom i stočarstvom. Jedan od prvih biskupa
Kampsade Partenio (IV. st.) proglašen je svetim. Danas su od Kampsade pronađeni vrlo
mali ostaci pored gradića Lapseki u blizini Dardanelskog mora, današnja Turska. Iz
jednog kodeksa armenske redakcije saznajemo da su Tripunovi roditelji bili kršćani
koji su svome djetetu dali tada dosta uobičajeno ime čiji je etimološki korijen "Trüph"
što znači: "osoba plemenitog duha", lat. i grč. Tryphon; hrvatski, kako već bilježi
nadbiskup Andrija Zmajević u XVII. stoljeću: "Našijem slovinskijem jezikom Tripun
rečen".Još kao dijete Tripun je ostao bez oca i svu brigu za njegov kršćanski odgoj
preuzela je njegova majka Eukarija. U progonstvu kojeg je dekretom u prosincu 249.
godine proglasio rimski imperator Decije, a koje je trajalo do siječnja 250. godine,
te bilo sedmo progonstvo počevši od Nerona, a prvo koje je obuhvatilo čitav teritorij
Rimskog Carstva, mučeničkom smrću stradao je i mladi Tripun. U progonstvima su
kršćani (odrasli i djeca) bili primoravani prinijeti žrtvu, često nekoliko zrna tamjana
pred kipom velikog imperatora. Za jednog kršćanina kojemu su poganski kultovi bili
strani, a idolopoklonstvo zabranjeno, odbijanje je značilo oduzimanje svih dobara,
tamnicu, prisilne radove, mučenja, pa i smrt. Sve to nakon redovitog procesa. Tako
je sveti Tripun iz mjesta rođenja odveden u Niceju gdje mu je pred prefektom, cijele
Male Azije, Akvilinom održan sudski proces. Iz kodeksa Martyrium s. Tryphonis Graecum
(X. –XI. st.) za kojega se smatra da najvjernije prenosi akte procesa na upit Akvilina:
"Kojeg si stanja?" Tripun je priznao da je kršćanin, izjavom: "Slobodan sam, a po
uvjerenju kršćanin!" Nakon trodnevnog mučenja kojim je trebalo prisiliti mladog Tripuna
da žrtvuje bogovima i tako bude upisan u "libellus" (knjiga) apostata, Tripunu bi
odrubljena glava. Tijelo svetog Tripuna bilo je preneseno u Kampsadu, pa zatim u Carigrad,
a iz Carigrada u Kotor. U utorak 13. siječnja
- karike - u 17.30 sati pontifikalnu misu koju predvodio je apostolski nuncij za Crnu
Goru nadbiskup Angelo Mottola, u zajedništvu sa svećenicima kotorske biskupije, mons.
Ilijom Janjićem, mons. Zefom Gašijem nadbiskupom barskim i mons. Želimirom Puljićem
biskupom dubrovačkim koji je održao homiliju. Zadivljuje i današnje kršćane širom
svijeta ta duboka vjera ranokršćanskih mučenika koji su svoje živote ugradili u temelje
Crkve – rečeno je između ostaloga. Tom prigodom pročitan je apostolski dekret o uzdizanju
katedrale Sv. Tripuna na počasni naslov manje bazilike, otkrivena je također spomen-ploča
Andreju Saracenisu te u 19 sati u Pomorskom muzeju Crne Gore otvoreno Spomen odjeljenje
Bokeljske mornarice s prigodnom izložbom. Jubilarna proslava blagdana sv. Tripuna
započinje u katedrali 27. siječnja u 12 sati pohvalama i podizanjem zastave na katedrali.
Sudjeluju Bokeljska mornarica i gradska glazba. Trodnevna duhovna priprava je 30.
i 31. siječnja i 1. veljače u 18 sati. U ponedjeljak 2. veljače u 18 sati je svečana
Večernja i kađenje svetih moći. Na sam Tripundan u utorak 3. veljače pontifikalnu
misu u 10 sati predvodi kotorski biskup Ilija Janjić, a pontifikalnu misu 18 sati
predvodi barski nadbiskup Zef Gashi. Vanjska proslava sv. Tripuna započinje 7. veljače
u 19 sati duhovnim koncertom u katedrali. U nedjelju 8. veljače u 9.30 sati je doček
Bokeljske mornarice i Gradske glazbe iz Tivta na glavnim gradskim vratima. U 10 sati
mornarica pleše kolo u čast sv. Tripuna na trgu pred katedralom. U 10.30 sati započinje
svečana pontifikalna misa koju predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
U 12 sati kreće procesija ulicama grada. U četvrtak 15. veljače nakon mise u 11 sati
slijedi u 12 sati spuštanje zastave te zatim koncert puhačkog kvinteta iz Zagreba
pod ravnanjem mo. Rudija Homena.