Papa Ivan Pavao II. je prije 20 godina, 30. prosinca 1988., potpisao pobudnicu „Vjernici laici“

Papa Ivan Pavao II. je prije 20 godina, 30. prosinca 1988., potpisao pobudnicu „Vjernici laici“, čiji je zvanje i poslanje u Crkvi i svijetu, dvadeset godina nakon II. vatikanskoga sabora, bila glavna tema Biskupske sinode 1987. godine. Vjernici laici pripadaju Božjem puku koji predstavlja radnike u vinogradu, o kojima govori evanđelist Matej: „Kraljevstvo je Božje sličnu domaćinu koji izađe rano ujutro da najmi radnike u svoj vinograd. I nagodi se s njima po denar na dan te ih posla u svoj vinograd.“ Evanđeoska prispodoba pred našim očima otkriva ogromni Gospodnji vinograd i mnoštvo osoba, muškaraca i žena, koje On poziva i šalje ih u vinograd. Vinograd je čitavi svijet, koji po nacrtu Božjem mora biti pripravljen za konačni dolazak kraljevstva Božjega – stoji u uvodu Papine pobudnice.
Papa Benedikt XVI. je sudionicima na plenarnoj skupštini Papinskoga vijeća za laike 15. studenoga govorio o apostolskoj pobudnici „Vjernici laici“. Ta je apostolska pobudnica nazvana poveljom katoličkoga laikata našega vremena, ona je zreli ploda promišljanja, razmjena iskustva i prijedloga VII. opće redovne skupštine Biskupske sinode, koja se u listopadu 1987. godine održala na temu: „Zvanje i poslanje laika u Crkvi i svijetu“. Riječ je o podrobnom proučavanju učenja II. vatikanskoga sabora o laicima: o njihovom kršćanskome dostojanstvu, pozivu na svetost, pripadništvu crkvenome zajedništvu, sudjelovanju u izgradnji kršćanske zajednice i u poslanju Crkve, o svjedočenju u svim društvenim sredinama i zauzimanju u službi osobe za cjeloviti rast i opće dobro društva. Te su teme naročito obrađivane u saborskim konstitucijama „Svjetlo naroda „ i „Radost i nada“, kao i u dekretu o apostolatu laika „Apostolicam actuositatem“– kazao je papa Benedikt XVI.
Dokument svjesno priznaje i ohrabruje „novo razdoblje udruživanja vjernika laika“, koje je znak „bogatstva i prilagodljivosti izvora koje Duh gaji u crkvenome tkivu“, očitujući kriterije crkvenosti, koji su potrebni, s jedne strane, raspoznavanju Pastira, a s druge pak životnome rastu vjerničkih udruga, crkvenih pokreta i novih zajednica. Obzirom na to želim zahvaliti Papinskome vijeću za laike, posebice za ono što je učinjeno tijekom prošlih desetljeća u prihvatu, praćenju, raspoznavanju te hrabrenju tih crkvenih stvarnosti, potičući produbljivanje njihova katoličkoga identiteta, pomažući im da se posvema uklope u veliku tradiciju i živo tkivo Crkve, podupirući njihov misionarski razvoj – rekao je Papa.
Govoriti o katoličkome laikatu znači misliti na bezbrojne kršćane, zauzete u raznovrsnim i raznolikim situacijama da rastu kao učenici i Gospodinovi svjedoci, otkriju i kušaju ljepotu istine i kršćanske radosti. Sadašnja kulturna i društvena situacija još žurnijim čini takvo apostolsko djelovanje kako bi se prigrlilo bogatstvo milosti i svetosti, ljubavi, nauka, kulture i djela, koja čine živu katoličku tradiciju. Ne samo da je prenošenja i sudjelovanje namijenjeno novim naraštajima nego su oni i subjekti koji u svom srcu očekuju prijedloge istine i sreće kako bi mogli kršćanski svjedočiti, kao što se već zbiva na predivan način. Tomu sam ponovno bio svjedok u Sydneyu, na nedavnome Svjetskome danu mladeži. Stoga potičem Papinsko vijeće za laike da nastavi djelo toga primjerenog globalnog hodočašća mladih u Kristovo ime, te da se posvuda zauzima za promociju istinskoga odgoja i pastorala mladih – istaknuo je Papa.
Muškarac i žena, jednaki u dostojanstvu, pozvani su da se uzajamno bogate u zajedništvu i suradnji, ne samo u braku i obitelji, nego i u svim društvenim očitovanjima. Od kršćanskih žena se traži da se svjesno i hrabro sučele za zahtjevnim zadaćama, za koje im ipak ne nedostaje izrazita sklonost na svetost, posebna oštroumnost u raspoznavanju kulturnih strujanja našega vremena, kao i posebna sklonost u skrbi za ljudsko koja ih diči. Nikada se neće dovoljno isticati koliko Crkva u svome poslanju u službi širenja Evanđelja priznaje, cijeni i vrjednuje sudjelovanje žena – ustvrdio je Benedikt XVI.
Svaka sredina, okolnost i djelatnost u kojima se očekuje da zablista jedinstvo između vjere i života povjereni su odgovornosti vjernika laika, željnih naviještati dar susreta s Kristom i sigurnost dostojanstva ljudske osobe. Njihova je dužnost svjedočiti ljubav poglavito prema siromašnima, trpećima i potrebitima, kao i da se kršćanski zauzimaju za izgradnju uvjeta za sve veću pravdu i mir u ljudskome životu, otvarajući tako nove obzore Evanđelju – zaključio je Benedikt XVI.