Svjetski mir mora se graditi na pravdi i obnovljenoj dijaloškoj etici, naročito u
trenutku sadašnje nestabilnosti, prouzročene globalnom gospodarskom krizom – to je
srž nagovara Benedikta XVI. pred jedanaest novih veleposlanika pri Svetoj Stolici,
čije je vjerodajnice primio tijekom prijepodnevne zajedničke audijencije. Novi veleposlanici
dolaze iz sljedećih država: Malavi, Švedska, Obala Bjelokosti, Island, Luksemburg,
Madagaskar, Belize, Tunis, Kazahstan, Bahrein i Republika Otočja Fidži. Dolaze dakle
s pet kontinenata, a obnovili su Diplomatski zbor akreditiran pri Svetoj Stolici.
Papa im je govorio o izazovima za međunarodne posrednike. Traženje i promicanje mira
bit je „lijepoga poslanja“ jednoga veleposlanika – ustvrdio je Benedikt XVI.. Veleposlanik
može i mora biti mirotvorac. Mirotvorac o kojemu govorimo nije samo mirna i pomirljiva
osoba koja želi živjeti u miru sa svima i, ako je moguće, izbjegavati sukobe, nego
je također netko tko se posvema stavlja u službu mira i aktivno se zauzima u njegovoj
izgradnji, katkada po cijenu vlastita života – istaknuo je Sveti Otac. Za razliku
od prošlosti danas se traži istinski mir koji nije moguć bez pravednosti. Sveta je
Stolica uoči konferencije u Dohi, koja je završena pred nekoliko dana, objavila dokument
o sadašnjoj financijskoj krizi i njezinome odrazu na društvo i pojedince. Ta su promišljanja
namijenjena promicanju dijaloga o raznim etičkim vidicima na kojima se moraju temeljiti
odnosi između financija i razvoja, a trebaju poticati vlade i gospodarske čimbenike
u traženju trajnih rješenja i solidarnosti za dobro svih, poglavito za najranjivije
u odnosu na dramatične posljedice krize – ustvrdio je Benedikt XVI. Obraćajući
se novim veleposlanicima koji dolaze sa staroga kontinenta, Papa je izrazi zabrinutost
zbog zakonskih nacrta o eutanaziji i potpomognutom samoubojstvu o kojima se raspravlja
u luksemburškome parlamentu, pozivajući na poštovanje života i ljudskoga dostojanstva.
Papa je, obraćajući se švedskom veleposlaniku, upozorio na pravnu zaštitu obitelji
i još nerođenoga života, a pohvalio je švedski prihvat tisuća kršćana koji su pobjegli
iz Iraka, dodajući kako svaki dan moli za kršćane na Bliskome istoku. Govoreći
veleposlanicima iz Tunisa, Kazahstana, Bahreina i Obale Bjelokosti, osvrnuo se na
primicanje mira, vrednotu vjerske slobode, potrebu dijaloga između kultura, te na
zauzimanje za održivi i solidaran gospodarski razvoj. Osvrnuvši se na nedavne izbore
u Obali Bjelokosti, rekao je kako narod želi trajan mir i čvrstu demokraciju. Veleposlaniku
Tunisa govorio je o globalnoj gospodarskoj krizi koja zahtijeva primjenu istinske
solidarnosti da siromašni ne postanu još siromašniji. Istaknuo je potrebu dijaloga
između kultura i religija radi promicanja mira, poštovanja osobe i njezinih temeljnih
prava. Priznati život darom Božjim, stoga svetim, zajednički je temelj za izgradnju
skladnijega i ugodnijeg svijeta – rekao je Benedikt XVI. potom naglasio važnost vjerske
slobode i slobode savjesti, a potaknuo je Tunis da odigra važnu ulogu u Sredozemlju
i afričkome kontinentu. U govoru upućenom veleposlaniku Bahreina, Papa je pozvao
kršćane i muslimane, unatoč uzajamnim razlikama, na suradnju u obrani bitnih vrednota
života i obitelji, mira i solidarnosti. Pohvalio je otvorenost te države prema stranim
radnicima, a zahvalio je vladi na jamčenju vjerske slobode poželjevši da vjernici
mogu imati nova bogoštovna mjesta. Govoreći o Kazahstanu, mostu između Rusije,
Europe, Kine i muslimanskih zemalja, rekao je kako država može biti radionica u kojoj
se traži „miran suživot raznih kultura i religija“. Iskustvo te države očituje kako
je moguć zajednički život između ljudi raznih religija. Religije imaju pozitivnu ulogu
ako se poštuju i zajedno surađuju na postizanju zajedničkih ciljeva, a države se ne
trebaju miješati u vjerski život niti zlorabiti religiju. Spominjući prirodna bogatstva
Kazahstana, poželio je njihovu pravednu podjelu radi nacionalne i međunarodne političke
stabilnosti. Obraćajući se veleposlaniku Madagaskara upozorio je na sve veću razliku
između sjevera i juga, bogatih i siromašnih. Rekao je kako se društveno-gospodarsko
stanje u zemlji pogoršalo nakon prolaza razarajućih ciklona, te poželio da međunarodna
zajednica ne smanjuje potporu razvoju siromašnih zemalja. Preporučio je veleposlaniku
države Belize da mladi prihvate baštinu kulturnih i vjerskih tradicija, koje su plod
povijesne suradnje i uzajamnoga poštovanja. Tim se vrednotama – primijetio je Benedikt
XVI. – danas suprotstavljaju otuđujući uvozni kulturni kalupi, koji potiču ozračje
cinizma, pogoduju zloporabi alkohola i droga, a oslabljuju idealizam, velikodušnost
i nadu mladih. Pred tim pojavama obitelj štiti budućnost društva i brani ljudsko dostojanstvo
– ustvrdio je Sveti Otac. Malavskoga veleposlanika je pak upozorio na žurnu potrebu
jedinstva afričkih zemalja kako bi se mogle sučeliti s budućnošću i jamčiti zdrav
i cjelovit razvoj svojih naroda. Pozvao je malavske političare da ujedine napore kako
bi jamčili prehrambenu sigurnost, iskorijenili siromaštvo i bolesti, poglavito bič
side. Veleposlanika Otočja Fidžija ohrabrio je poradi napora u uspostavljanju demokracije,
nakon državnoga udara 2006. godine, te poželio da svi imaju pravo glasa i da svi budu
jednaki u izgradnji zemlje. Osim toga, Papa je sve zemlje toga dijela svijeta potaknuo
na suradnju u sučeljavanju s izazovom klimatskih promjena, kako bi se jamčio održivi
razvoj.