Papa na Španjolskome trgu

Tota pulchra es – Sva si lijepa, o Marijo; Tvoja nam ljepota jamči da je pobjeda ljubavi moguća; štoviše, da je sigurna. Jamči nam da je milost jača od grijeha, te da je stoga moguće iskupljenje od bilo kojega ropstva – rekao je papa Benedikt XVI. danas poslije podne na Španjolskome trgu u Rimu, tijekom tradicionalnoga pohoda kipu Bezgrješne, na današnju svetkovinu Bezgrješnoga Začeća.
Spomenuvši se u propovijedi svojega hodočašća u Lourdes, na koje je pošao u rujnu ove godine, u prigodi 150. obljetnice ukazanja Djevice Marije, Sveti je Otac napomenuo kako upravo danas, na svetkovinu Bezgrješnoga Začeća, završava proslava te posebne obljetnice, jer je „lijepa Gospođa“ – kako ju je nazivala Bernardica – ukazavši joj se posljednji put, objavila svoje ime kazavši: „Ja sam Bezgrješno začeće“. I mi danas, s uzbuđenjem ponavljamo to otajstveno ime – kazao je Papa. Ponavljamo ga zajedno s bezbrojnom braćom i sestrama na tisuću drugih mjesta u svijetu, u svetištima i kapelama, kao i u domovima kršćanskih obitelji. Gdjegod postoji katolička zajednica, tamo se danas Gospa štuje tim divnim i veličanstvenim imenom: Bezgrješno Začeće. Uvjerenje o bezgrješnome Marijinom začeću postojalo je puno stoljeća prije Lourdskih ukazanja, ali ono je postalo poput nebeskoga pečata nakon što je moj poštovani predhodnik, blaženi Pio IX., 8. prosinca 1854. godine proglasio dogmu o Bezgrješnome Začeću – pojasnio je Papa te dodao - Kao što dijete podiže oči prema majčinu licu, i vidjevši ga kako se osmjehuje zaboravlja sve strahove i boli, tako i mi, upravljajući pogled prema Mariji, prepoznajemo u njoj Božji osmjeh, bezgrješni odraz božanskoga svjetla; pronalazimo u njoj novu nadu, unatoč problemima i dramama našega svijeta.
Noseći Gospi na dar košaru punu ruža, Sveti je Otac kazao kako su one znak naše ljubavi i štovanja. Simbolički, ruže mogu izraziti sve ono lijepo i dobro što smo učinili tijekom godine, jer na ovome, sad već tradicionalnome susretu, Majci želimo ponuditi sve, uvjereni da ništa nismo mogli napraviti bez njezine zaštite i bez milostî koje svakoga dana za nas isprosi od Boga – naglasio je Sveti Otac. Ali – kako se obično kaže – nema ruže bez trnja; tako i na stabljikama ovih prekrasnih bijelih ruža ne nedostaje trnje koje za nas predstavlja teškoće, trpljenje, i zla koja su obilježila te i dalje obilježavaju život pojedinaca i naših zajednica. Majci prikazujemo radosti, ali joj povjeravamo i brige, sigurni da u Njoj možemo pronaći utjehu kako ne bismo klonuli duhom, i potporu kako bismo išli naprijed.
Sveti je Otac potom Gospi povjerio posebice – kako je rekao - „malene“ ovoga našega grada, a prije svega djecu, poglavito teško bolesnu, siromašne mlade i one koji trpe zbog teškoga obiteljskog stanja. Bdij nad njima, i učini da, u ljubavi i pomoći onih koji su uz njih, osjete toplinu Božje ljubavi! – rekao je Sveti Otac te povjerio Gospi osamljene starije osobe, bolesne, doseljenike koji se ne uspijevaju prilagoditi, obitelji u oskudici, te sve ljude koji ne pronalaze posao ili su ga izgubili. Nauči nas, Marijo, biti solidarni s onima koji su u nevolji, i smanjiti sve veće socijalne razlike; pomozi nam njegovati veći osjećaj za opće dobro, za poštovanje onoga što je javno, potakni nas da ovaj grad osjećamo baštinom sviju, te da svatko od nas, svjesno i uz zalaganje, učini svoj dio u izgradnji pravednijega i solidarnijega društva. (…) Ti nam, Marijo, pomažeš s više pouzdanja vjerovati u dobro, ulagati u besplatnost, u služenje, u nenasilje, i snagu istine; ohrabruješ nas da budemo budni, i da ne popustimo kušnji lakoga bijega, te da se hrabro i odgovorno suočimo sa stvarnošću i njezinim problemima. (…) Budi našim mladima nježna majka, kako bi imali hrabrosti biti „jutarnja straža“; i podari tu vrlinu svim kršćanima, kako bi bili duša svijeta u ovome ne tako lakom dobu povijesti – bila je molitva Svetoga Oca pred kipom Bezgrješne na Španjolskome trgu u Rimu.