Bar 100 država je 3. prosinca bilo zastupljeno u Oslu, u Norveškoj, na potpisivanju
Konvencije koja zabranjuje uporabu, proizvodnju, prijenos i skladištenje kasetnih
bomba, čiji je tekst usvojen 30. svibnja u Dublinu. Konferencija je završni čin dugog
procesa koji je u veljači 2007. godine započeo u Oslu. Osvrnuvši se na potpisivanje
Konvencije u razgovoru za naš radio nadbiskup Silvano Maria Tomasi, stalni promatrač
Svete Stolice pri Organizaciji ujedinjenih naroda u Ženevi, rekao je kako je međunarodno
javno mnijenje složno odgovorilo na patnje žrtava kasetnih bomba koje su ostavile
trag u raznim zemljama, a i danas nastavljaju žeti žrtve. Nedostaju neke zemlje, proizvođači
i korisnici tih bombi, ali njihova nenazočnost nije poljuljala veliku većinu zemalja,
nazočnih u Oslu, da potpišu, a neke čak i odmah ratificiraju ovu novu konvenciju –
istaknuo je nadbiskup Tomasi. Na novinarovu primjedbu kako nisu bile nazočne Sjedinjene
Američke Države, Rusija, Kina, Izrael, Indija te još neke države, rekao je kako je
golema zastupljenost zemalja u neku ruku moralni pritisak na spomenute zemlje, da
se možda putem Konferencije za razoružanje Ujedinjenih naroda eventualno potpiše obvezujući
protokol, sličan ovome potpisanom u Oslu, što bi i u tim zemljama postupno dovelo
do zabrane tih bomba – istaknuo je nadbiskup. Na upit što znači za Afriku potpisivanje
konvencije, rekao je da je Zambija predstavljala sve afričke zemlje, premda su neke
bile nazočne i potpisale konvenciju. Želja je da se s kontinenta istrijebi to smrtonosno
sredstvo; konvencijom se željelo istaknuti žrtve, obitelj i zajednicu; zabranom tih
bomba želi se omogućiti učinkovitiji razvoj u raznim državama. To je veoma važno za
Afriku, ali je isto tako važno za Kambodžu. Laos, Vijetnam, gdje već četrdeset godina,
i više, od tih bomba stradaju ljudi. Ovdje valja spomenuti i jug Libanona čije se
stanovništvo, nakon posljednjega izraelskog bombardiranja, svakodnevno sučeljava s
tim ubojitim sredstvima – primijetio je nadbiskup Tomasi. Govoreći pak o ulozi
Svete Stolice u usvajanju konvencije, rekao je kako je Sveta Stolica bila vrlo aktivna;
željeli smo da svi shvate kako ovo novo poglavlje humanitarnoga zakona može otvoriti
vrata prije svega nadi: u prvom redu, za žrtve, potom, ova gesta i konvencija, koja
će, nadamo se, brzo postati obvezujuća, može postati simbol za mukotrpni put nuklearnoga
i drugih vrsta razoružanja, poput trgovine malokalibarskim oružjem; moguće je dakle
postići pozitivne rezultate unatoč negativnim predznacima koji bi mogli priječiti
dijalog i pregovore. U konačnici, čini mi se da smo uspjeli staviti izvan uporabe
velik dio tih uzročnika patnji, smrti i zakrčiti put razvoju i uporabi kasetnih bombi,
poglavito u područjima gdje su najviše stradavali civili. Postavljena je razdjelna
crta između borbe i civila, premda je, glavni cilj očuvati mir te izbjeći civilne
i vojne žrtve u sukobima koji svaki dan izbijaju – zaključio je nadbiskup Tomasi.