O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Mnogi nazivaju Vukovar gradom herojem – i s pravom. Mi kršćani nazvali bismo ga gradom mučenikom, zato što su mnogi u Vukovaru žrtvovali svoje živote za spas bližnjega. Budući da su se borili za pravednu stvar, vjerujemo da je Gospodin bio s njima. Dapače, s njima je trpio i bio mučen. S njegovom božanskom žrtvom sjedinjujemo i sve žrtve branitelja diljem Lijepe Naše – kazao je gvardijan vukovarski fra Gordan Propadalo na Memorijalnome groblju žrtava Domovinskoga rata, uvodeći okupljene hodočasnike u sveto euharistijsko slavlje koje je ove godine, na 17. obljetnicu vukovarske tragedije, predvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić.
Svjesni značenja koje Vukovar ima za cijelu Hrvatsku, želimo svima dati do znanja da se Vukovar ne zaboravlja – poručio je u svojoj propovijedi nadbiskup Srakić, govoreći o ovogodišnjemu geslu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.: „Vukovar je Lijepa Naša, Vukovar je moja Hrvatska“. Nadbiskup je potom istaknuo kako je mir djelo pravde, te kako ga je nemoguće ostvariti bez istine. Mir je u opasnosti kada se čovjeku ne priznaje ono što mu pripada kao čovjeku, kada se ne poštuje njegovo dostojanstvo i kada suživot nije usmjeren prema općem dobru. Stoga je izgradnja pravednoga društva zadaća svih građana u uzajamnom poštivanju osoba, ali i pravednih zakona – kazao je đakovačko-osječki nadbiskup. On je također upozorio kako se moramo čuvati da naša sloboda i čini kojima tu slobodu izražavamo ne budu razlog i povod tjeskobi i strahu naših susjeda, naših bližnjih; naime, izgradnja mira ne samo na pravednosti, nego i na ljubavi, omogućuje da se svi na tome djelu susretnemo kao osobe, iako različite, jer uočavamo naše zajedništvo u jedinstvenome izvoru ljubavi i mira, u Bogu, Ocu svih ljudi, što se onda i očituje u konkretnoj solidarnosti – zaključio je nadbiskup Srakić.
Naša ubijena braća žive neugrozivi i neuništivi život u Bogu. To nas osnažuje da odbacimo od sebe svaku napast i teret mržnje. Mi imamo snage i za kršćansko praštanje koje se temelji na Kristovu pozivu da prepustimo sve tuđe dugove Bogu, gospodaru i sucu svih ljudskih čina – istaknuo je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, predvodeći misno slavlje u župskoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Škabrnji, na 17. obljetnicu škabrnjskoga stradanja, koje se zbilo istoga dana kao i tragično stradanje grada Vukovara.
Ljudsko pamćenje je sposobnost da dozovemo slike prošlih događaja i da ih prepoznamo. Na to se vraćamo radi odnosa prema budućnosti. Bez sjećanja na Domovinski rat bili bismo ograničeni na sadašnjost i aktivnost svedenu na nagon i poticaj fizičkim silama u nama, jer bez sjećanja čovjek ne bi bio sposoban za mnoge čine razuma i volje – kazao je nadalje zadarski nadbiskup. On je također istaknuo veliki uspon Škabrnje na svim područjima života. I duhovni događaji u Škabrnji pokazuju da se na taj način odvija prava memorija, ozračje koje uporište ima u vrednotama katoličke vjere i poziva na razmišljanje u molitvi, smirenosti, dostojanstvu i zajedništvu, u sigurnosti da mržnja nije našla mjesto u našem razmišljanju i djelovanju. To pokazuje da Škabrnja živi pogledom uprtim u budućnost. Naša nada je u Božjim riječima uskrsnuća. Bog je jamstvo naše sigurnosti da nijedna žrtva naše braće i sestara nije promašena, suvišna i uzaludna, već da postaje bogatstvo za sve nas – zaključio je nadbiskup Prenđa, pozvavši sve sinove i kćeri hrvatskoga naroda, svih zvanja i staleža, da snagom svoje hrvatske kulture i katoličke vjere učine sve kako bi Škabrnja, mjesto razaranja, postala i ostala mjesto izgradnje ljubavi na čast Bogu i ponos svima nama.
U Auli Pastoralnoga centra pape Ivana Pavla II. na Trsatu u Rijeci, danas je predstavljen program Katedre pape Ivana Pavla II.. Voditelj Katedre dr. fra Emanuel Hoško istaknuo je kako program ide u dva smjera, čiji je zajednički nazivnik promišljanje u duhu blagopokojnoga pape. Tako je prvi, pod nazivom „Razgovor ugodni“, namijenjen odraslim kršćanima zainteresiranim za teme koje karakterizira socijalni katekizam Ivana Pavla II., dok je drugi namijenjen mladima. Kršćanstvo po mjeri blagopokojnoga Pape središnja je tema razgovora mladih na koje su pozvani svi koji su završili srednju školu. „Neverbalna komunikacija pape Ivana Pavla II.“ tribina je koja će se održati u utorak, 25. studenog, dok je za 4. prosinca – za odrasle – najavljena tema „Beskućnici – ulične svjetiljke“. Specifičnost katedre je angažman laika, pretežno onih teološko formiranih te je, prema riječima dr. Hoška, riječ o prvoj platformi evangelizacijsko-katehetskog rada kršćanskih laika u Rijeci.