Cipar je posljedni zid u Europi

S nadom da Cipar prestane biti posljednji zid u Europi završio je međureligijski skup „Ljudi i religije“ koji je Zajednica svetog Egidija organizirala u Nikoziji, glavnome gradu Cipra. Na skupu su religije željele potvrditi snagu duha, molitve, dijaloga kao i čimbenik koji ta snaga može biti u politici. Nikozija, podijeljena u dvije dramatično suprotne stvarnosti, ne toliko zbog religije koliko zbog izrazitih socijalnih razlika i uvjeta života, prošlih je dana bila pozornica za susrete između vjerskih vođa koji su od 1987. godine glavni činitelji na skupovima Zajednice svetoga Egidija. Uz okrugle stolove, uljudne i srdačne stiske ruku između imama, rabina i kardinala, razvila se i diplomatska inicijativa. Naime, izaslanstvo svetoga Egidija i raznih vjerskih uglednika susrelo se s grčko-turskim pregovaračima koji zajedno s izaslanikom Ujedinjenih naroda traže rješenje ciparske krize, nastojeći odstraniti vjerski čimbenik iz političko-teritorijalnoga problema. Kao i uvijek pozornost skupa je također bila usmjerena na međunarodnu situaciju, a dobar je dio bio posvećen ekumenskim odnosima.
Na skupu je sudjelovalo i kardinal Walter Kasper, predsjednik Papinskoga vijeća za jedinstvo kršćana, koji je, govoreći za naš radio, istaknuo kako smo na dobrom putu s Pravoslavnim crkvama. Sada se proučava uloga Rimskoga biskupa u općoj Crkvi u prvom tisućljeću, govorimo dakle o rimskome primatu: stajališta su se približila premda nema potpunoga konsenzusa. Prijateljstvo između katoličkih i pravoslavnih biskupa postaje sve čvršće. Ekumenski je patrijarh tri puta posjetio Rim, to se nikada nije dogodilo u dugoj povijesti Crkve. Ide se naprijed premda je put još veoma dug. I narod mora biti uvjeren, a za promijeniti mentalitet naroda potrebno je vrijeme. Unatoč svemu, u četrdeset su godina napravljeni dobri koraci i možemo se pouzdano zaputiti prema budućnosti – istaknuo je kardinal Kasper i dodao kako je uvjeren da Duh Sveti stoji iza ekumenskog pokreta te da On gura da se ide naprijed unatoč svim teškoćama koje su normalne u ljudskome životu. Čak sve države koje su bile izolirane i živjele pod komunizmom danas žele ući u Europsku uniju. Mladi su otvoreniji, ovaj put su politički uvjeti na našoj strani – zaključio je kardinal Kasper.