Crkva - Božji narod u povijesti

Crkva proživljava svoju svjetovnu dimenziju s jednostavnom odvažnošću Naroda Božjega u povijesti – istaknuo je kardinal Angelo Scola, venecijanski patrijarh, u predavanju naslovljenom „Teologija laikata u svjetlu ekleziologije zajedništva: identitet laika vjernika“, održanom na XXIII. plenarnoj skupštini Papinskoga vijeća za laike, koja je završila u nedjelju.
Identitet vjernika laika odražava eliptičnu narav Crkve – ustvrdio je kardinal pojašnjavajući dva žarišta koja ju određuju: u odnosu na Krista i njegovo poslanje te u odnosu na svijet, u koji je uronjena i kojemu je poslana. Ta polarnost ne mijenja jedinstvo ni identitet otajstva Crkve, koja živi svoju karakterističnu svjetovnu dimenziju ostajući vjerna svome formalnome identitetu. Pozivajući se na govor pape Benedikta XVI. Rimskoj kuriji, održan 22. prosinca 2005. godine, patrijarh je podsjetio na Papinu definiciju Crkve: subjekt koji se razvija i raste u vremenu, ostajući uvijek isti, jedini subjekt Božjega naroda u hodu.
Stoga „čini se povlaštenim putem da se prizna obogaćivanje vjere u njezinoj subjektivnoj dimenziji – istaknuo je kardinal – upozoriti na točne sadržaje svjetovne dimenzije Crkve i posebne svjetovne naravi laika vjernika. Kardinal je upozorio na opasnost od dva iskrivljenja gledanja na odnos Crkva-svijet: viđenje koje vjeru svodi na dimenziju osobe, koja odbija prihvatiti dubinski odnos sa svijetom kao jedno od eliptičnih žarišta. Drugo je viđenje koje kršćansku vjeru svodi na civilnu religiju, ili na „čisto etičko vezivo“ i koje od odnosa sa svijetom čini središte identiteta Crkve, nepovratno gubeći iz vidika izvorno kristološko zarište – istaknuo je kardinal Scola.
Kakao bi se izbjegle te dvije opasnosti, treba – pojasnio je kardinal – na prikladan način razmišljati o svjetovnoj dimenziji Crkve i svjetovnoj naravi vjernika laika. Kardinal je podsjetio kako Crkva živi svoju karakterističnu svjetovnu dimenziju s jednostavnom hrabrošću Božjega naroda koji prolazi kroz povijest, čitavu povijest, svjedočeći ljepotu cjelovitoga događaja Isusa Krista koji nas u zajedništvu otvara vječnome spasenju, dajući nam već na ovoj zemlji stostruko. U tome smislu kardinal je istaknuo potrebu živjeti i naviještati kršćanska otajstva u njihovoj punini. Kršćanska otajstva predstavljaju „oživljavajući temelj čitave stvarnosti – u konačnici Presveto Trojstvo – koje se objavljuje našoj ograničenoj slobodi. To znači – pojasnio je kardinal citirajući papu Benedikta XVI. – kada vjera govori čovjeku tko je i što mora učiniti da bude čovjek, tada stvara kulturu. Sama vjera je kultura. Kršćanska zajednica kao takva cjelovito naviješta otajstva vjere s njihovim antropološkim, socijalnim i kozmološkim čimbenicima – zaključio je kardinal Scola.