Papina poruka sudionicima skupa "Ljudi i vjere"

Samo je putem dijaloga moguće postići jedinstvo u različitosti, te stoga i mir – smisao je poruke koju je potpisao Papin državni tajnik Tarcisio Bertone, a koju je papa Benedikt XVI. uputio sudionicima susreta „Ljudi i vjere“. Ovaj 22. po redu susret, koji organizira Zajednica svetoga Egidija, ove se godine održava na Cipru, na kojemu i dalje postoji posljednji zid u Europi, koji od 1974. godine dijeli taj otok.
Držati uzdignutu baklju mira – poruka je Svetoga Oca, koja je istovremeno dar i izazov. Papa je tako još jednom ohrabrio Zajednicu svetoga Egidija da nastavi izvršavati obvezu koju je preuzela odmah nakon molitvenoga susreta za mir, koji je Ivan Pavao II. sazvao u Asizu 1986. godine. To je bila prigoda za uklanjanje magle sumnji i nerazumijevanja, te kako bi se od Boga tražio dragocjeni dar mira – stoji u poruci. Stoga se i ovaj susret u Nikoziji ponovno održava u duhu Asiza. On je – kako je naglasio Sveti Otac – iskustvo zajedništva, zahvaljujući kojemu će se svatko moći otvoriti suočavanju s braćom. To je trenutak istinskoga, stvarnoga uzajamnoga poznavanja različitosti, jedinstvenosti i elemenata koji povezuju ljude.
Taj je dijalog ovaj put ugostio Cipar, otok koji se od suživota dviju etničkih i vjerskih zajednica – kako je na otvaranju skupa, 16. studenog, podsjetio Andrea Riccardi, utemeljitelj Zajednice svetoga Egidija – pretvorio u posljednji komadić okupirane Europe. Suživot je težak u brojnim krajevima svijeta – napomenuo je Riccardi govoreći o svjetskoj financijskoj krizi koja se neizbježno odražava na najsiromašnijima. Ako se želi mir, potrebno je ići u susret siromašnima, i potrebne su korjenite promjene – ponovljeno je više puta na skupu. Riccardi je pritom dodao kako duhovni svijet ima svoju miroljubivu i izmiriteljsku snagu, u skladu s proroštvom Ivana Pavla II. u Asizu. To je važna uloga religijâ, ako one njeguju govor mira, i ako ne podupiru mržnju. Već su prvoga dana skupa stigla dva velika znaka: simbolični prijelaz četrdesetorice vođâ svih religija u okupirani dio Nikozije, te govor ciparskoga predsjednika Christofiasa na otvaranju skupa, u kojemu je izrazio svoju namjeru nastavka dijaloga s tursko-ciparskim vođom Talatom, u iščekivanju da i druga strana pokaže jednaku volju. Zajednici svetoga Egidija je pak kardinal Dziwisz, krakowski nadbiskup, uputio poziv da se sljedeći susret, 2009. godine, organizira u njegovu gradu, u prigodi dviju obljetnica – 70. obljetnice invazije Poljske, i 20. obljetnice pada Berlinskoga zida.
Više od dvjesta političkih i vjerskih uglednika od sinoć (16. studenoga) u Nikoziji, glavnome gradu Cipra, sudjeluje na skupu „Ljudi i religije“, koji je zajednica svetoga Egidija u suradnji s Pravoslavnom crkvom ove godine organizirala na temu „Civilizacija mira: vjere i kulture u dijalogu“. Cilj skupa je s idejama i dijalogom pridonijeti postizanju mira u svijetu. Nikozija je od 1974. godine podijeljen grad, južni dio pripada pravoslavnima, a sjeverni muslimanima. U crkvi Svetoga Križa, zidom podijeljenoj na dva dijela, sinoć je kardinal Leonardo Sandri, pročelnik Zbora za Istočne crkve, u nazočnosti ciparskoga pravoslavnog nadbiskupa Chrysostomosa II. istaknuo put za „uzgoj pravoga talenta koji čine religije“, a on je prihvat, strpljivost i nada. Religije su, rekao je, izvanredna životna snaga za čovječanstvo.
U istoj je crkvi ciparski pravoslavni nadbiskup Chrysostomos II., predvodeći Božansku liturgiju u nazočnosti nekolicine kardinala, jutros istaknuo kako je susret Ciparske crkve sa sestrinskim crkvama prigoda ponoviti da je mir apsolutna vrednota. Nakon bogoštovlja, četrdeset vjerskih i kulturnih uglednika, među njima i muslimani, prešli su crtu podjele grada i zaputili se prema džamiji Selimiyi, koja je do 1974. godina bila katolička katedrala Svete Sofije. Podsjetimo, od 1974. godine Cipar je podijeljen na dva dijela. Sjeverni se dio, nakon turske okupacije, proglasio Sjevernom republikom. Od 2003. godine moguće je prijeći razdjelnu crtu, a u posljednje je vrijeme započet bojažljiv mirovni proces. Osvrnuvši se na održavanje skupa u razgovoru za našu radio postaju Chryisostomos II., ciparski pravoslavni nadbiskup, rekao je kako se očekuje da susret pridonese poboljšanju odnosa. Vjerujemo da će susret imati veoma pozitivnu ulogu za mirovni proces na Cipru i u čitavome svijetu. A što se tiče Cipra, vjerujemo da će predstavnicima dvaju zajednica uputiti prave poruke kako bi se odvažno i zdušno zauzeli za pravedno rješenje, da konačno zavlada mir te da se može jedni uz druge sretno živjeti – rekao je Chrysostomos II.
Na upit u čemu su teškoće pregovora, rekao je kako ima veoma puno problema. Na Cipru ima dvije države. Želi se od Republike Cipar osnovati dvije neovisne države u nekoj vrsti konfederacije. Osim toga, Turska želi pravo da može svoje trupe zadržati na Cipru, s pravom miješanja u unutarnje poslove Cipra, a to mi ne možemo prihvatiti. Cipar je mala država i ne može se dijeliti u dvije. Europska je zajednica priznala Cipar kao jedinstvenu državu, prihvatila nas je kakvi jesmo i smatra da možemo živjeti – Grci i Turci – u miru – istaknuo je Chrysostomos II. Govoreći pak o ekumenskome dijalogu, rekao je kako Ciparska pravoslavna crkva podupire dijalog. Kao lokalna crkva zauzet ćemo se za njegov pozitivan ishod, jer Crkva ne smije biti podijeljena: Crkva mora imati jednoga pastira, jedan narod, jedno stado. Ne može se gledati raskomadanu Crkvu: Crkva mora biti ujedinjena. Sve ćemo učiniti da se izgrade mostovi za jedinstvo Crkve – zaključio je Chrysostomos II.