Novo lice ateizma

Općinsko vijeće u Oxfordu odlučilo je ukinuti sve ono što podsjeća na Božić, sva slavlja od 25. prosinca i sljedećih dana bit će uključena i proslavu takozvanoga „blagdana zimskoga svjetla“. Prema izjavama vlasti britanske općine cilj je ukloniti pretjeranu važnost koja se pridaje najvećem kršćanskom blagdanu na štetu drugih religija. Protiv općinske odluke odlučno su ustali ne samo anglikanci i katolici, nego i Židovi i muslimani. Vjernici islama i drugih vjeroispovijesti – priopćavaju iz Općinske uprave – sa strahom očekuju Božić, posebni blagdan koji nije moguće izbrisati jednim potezom pera.
Osvrnuvši se na spornu odluku britanskih vlasti u razgovoru za našu radio postaju nadbiskup Gianfranco Ravasi, pročelnik Papinskoga vijeća za kulturu, rekao je kako se ne želi uspostaviti ravnopravan dijalog, nego je cilj uništiti bilo koji vlastiti identitet i povijest. Pravi se dijalog izgrađuje pomoću identiteta. U konkretnom slučaju nije riječ samo o pretjerivanju nego i svjesnom nijekanju velike povijesti koja je u temelju vlastitoga identiteta. Elliot, veliki englesko-američki pjesnik, govorio je: Ako napustimo svoja kršćanska obilježja, u konačnici ne gubimo sami sebe, nego gubimo i svoj obraz – primijetio je nadbiskup.
Govoreći pak o 'blagdanu zimskoga svjetla' rekao je kako se u prošlosti razložno borilo protiv nazočnosti kršćanskih obilježja, suprotstavljajući posve alternativne sustave, a sadašnje nijekanje je sivi val, odnosno magla; želi se nametnuti jednu bezobličnu i nestalnu sastavnicu, a to je obilježje aktualne sekularizacije. Ne niječe se Boga, nego ga se sasvim prezire. Stoga pastoralni rad postaje još složeniji jer se na nijekanje može odgovoriti dokazima. Naprotiv pred ovom vrstom bezbojne, bezmirisne i neukusne „društvene igre“ nemoguće je reagirati. Nema više zagriženoga ateizama, ponekad dramatičnoga. Na snazi je ravnodušnost koja otupljuje sve, uklanja boju, a u konačnici možda priječi čovjeku postavljati pitanja – kako to biva u svim velikim religijama – o temeljnim, ključnim temama jer se rasplinjuju u takvom nestalnom ozračju – istaknuo je nadbiskup Ravasi.
Na primjedbu kako se svi bune protiv najavljene odluke, rekao je kako je znakovito prepoznavanje drugih religija, jer bi nakon kršćanke i one došle na red. I njih bi se strpalo u tu vrstu ispiranja koje uništava identitet, obraz, i sve bogatstvo vjerskih običaja. Kad je riječ o Europi onda je naravno kako se misli na kršćansku tradiciju – primijetio je nadbiskup.
Na novinarov upit znači li to da se svijet znanosti postupno udaljuje od vjere, rekao je kako je istina da je velika kultura tijekom 20. stoljeća dala velika umjetnička, filozofska čak i etička svjedočanstva, ali je također istina da je suvremena kultura veoma površna. Ona više nije u stanju ponuditi velika predmnijevanja i sustave. A možda su ti oblici više nervozne reakcije nego očitovanje prave kulture o viziji svijeta kako je uvijek bila zamišljanja u velikoj povijesti Zapada – zaključio je nadbiskup Ravasi.