Plenarna skupština Papinske akademije za znanosti koja se održava u Vatikanu ove je
godine posvećena temi“Znanstveni pokušaji o evoluciji svemira i života“. Papa je tijekom
audijencije 31. listopada sudionicima skupa rekao kako svemir nije kaotičan nego uređen
sustav u kojem čovjek može otkriti Stvoriteljevu nazočnost. Bečki nadbiskup kardinal
Christoph Schönborn također je na skupu 31. listopada popodne govorio o Papinu viđenju
stvaranja i evolucije. Podsjetio je kako je tema o odnosu između stvaranja i evolucije
uvijek bila nazočna u mislima Benedikta XVI., koji je toj temi 2006. godine posvetio
tradicionalni susret u Castel Gandolfu sa svojim bivšim studentima. Bečki je nadbiskup
naveo niz govora Josepha Ratzingera o toj temi, među njima i govor na Sorboni 1999.
godine te govor na simpoziju u Rimu održan 1985. godine na temu „Kršćanska vjera i
teorija o evoluciji“. Kardinal je istaknuo kako u tim govorima kao i u akademskom
predavanju u Regensburgu Benedikt XVI. potiče znanstvenike da prošire obzor razuma.
S druge pak strane – primijetio je kardinal – Papa upozorava na opasnost od racionalizma
koji želi svesti čovjeka na biološku dimenziju. Joseph Ratzinger smatra dakle
kako nema opreke između evolucije i stvaranja, nego se sukobljavaju različita poimanja
o čovjeku i njegovoj racionalnosti. U tome smislu je u srpnju 2007. godine, govoreći
svećenicima u Cadoreu, Benedikt XVI. ustvrdio da je ludost suprotstavljati evoluciju
i stvaranje. S jedne strane – ustvrdio je Benedikt XVI. – postoje brojni znanstveni
dokazi u korist evolucije, s druge pak strane, premda je obogatila našu znanstvenu
spoznaju, teorija o evoluciji ne odgovora na veliko filozofsko pitanje: Odakle sve
dolazi i kako se pokreće te u konačnici dolazi do čovjeka? Evo dakle – ustvrdio je
Papa – koje je najbitnije pitanje: otkriti kako prije mene postoji ideja, da nismo
plod kaosa, nego „smo misleni, željeni“ i ljubljeni. Naša je dakle velika zadaća otkriti
taj smisao, živjeti ga i tako velikom kozmičkom skladu koji je smislio Stvoritelj
dati novi čimbenik. O važnosti koju Crkva oduvijek pridaje napretku znanosti za
naš radio govorio je biskup Sànchez Sorondo, kancelar Papinske akademije za znanosti.
Crkva je pozorna na ono što kaže znanost, dapače to ju veoma puno zanima. Ona se mora
zanimati za to jer znanost proučava prirodu. Crkva oduvijek ispovijeda da je Bog stvorio
prirodu, a budući da je čovjek dio prirode, makar što se tijela tiče, Crkvu zanima
to što govori znanost. A dokaz tomu jest Akademija za znanosti koja postoji već 400.
godina – istaknuo je biskup Sànchez. Na novinarov upit može li se reći da teorija
o evoluciji nije nepomirljiva sa stvaranjem, rekao je kako ne samo da je pomirljiva
nego je stvoriteljskom planu bliža od drugih teorija, bliža je od grčke teorije koja
je svijet smatrala vječnim. Očito je bliža jer Biblija govori o Bogu stvoritelju,
koji u sedam dana stvara svijet, svaki dan ga unapređuje: svjetlo, zvijezde, potom
život i životinje i napokon čovjek, dakle postoji napredovanje. Teorija o evoluciji
puno je bliža biblijskome nego grčkome viđenju, po kojemu je svijet vječan, jednomjerno
se okreće u krugu. Naravno, ova znanstvena teorija zadire u filozofiju i stoga imamo
materijalističke filozofije koje priznaju samo materiju. Ali to nije znanost, to je
već filozofija. Netko se može služiti znanstvenim teorijama za filozofsko ili, ako
se želi, vjersko i ateističko tumačenje, u smislu da je sve kaos. Ponavljam, to je
filozofsko stajalište odnosno ideologija koja je u pozadini nekih predstavljanja evolucije.
Ali treba reći istinu, takvu evoluciju ne zastupaju veliki znanstvenici koji su gotovo
svi vjernici – zaključio je biskup Sànchez