2008-10-30 17:51:29

Papa primio u audijenciju židovsku organizaciju za međuvjerski dijalog


Neka kršćani i Židovi daju zajedničko svjedočanstvo Božje ljubavi, u svijetu koji je često obilježen siromaštvom, nasiljem i iskorištavanjem – rekao je papa Benedikt XVI. susrevši se s članovima židovske organizacije Jewish Committee on Interreligious Consultations, koju predvodi rabin David Rosen. Sveti je Otac istaknuo sve veće razumijevanje između katolika i Židova, te ponovno potvrdio zalaganje Crkve u ostvarenju načela najavljenih u povijesnoj deklaraciji Drugoga vatikanskog sabora Nostra Aetate, koja odlučno osuđuje sve oblike antisemitizma. Taj je dokument bio važan oslonac u dugoj povijesti katoličko-židovskih odnosa, te poziv na obnovljeno teološko razumijevanje odnosa između Crkve i židovskoga naroda – napomenuo je Sveti Otac.
S druge strane – kazao je nadalje Sveti Otac – i Židovi su pozvani otkriti što im je zajedničko s onima koji vjeruju u Gospodina, Boga Izraela. On se objavio kroz svoju riječ, koja je svjetlo na našemu putu i daruje nam novi život. Ta nas Riječ potiče da damo zajedničko svjedočanstvo Božjega milosrđa, istine i ljubavi – napomenuo je Papa te dodao kako je riječ o bitnoj službi u našemu dobu kojemu prijeti gubitak duhovnih i moralnih vrednota koje jamče ljudsko dostojanstvo, solidarnost, pravednost i mir. U našemu nemirnom svijetu, tako često obilježenome siromaštvom, nasiljem i iskorištavanjem, dijalog među kulturama i religijama treba uvijek sve više gledati kao svetu dužnost onih koji se zalažu u izgradnji svijeta dostojnoga čovjeka. Sposobnost uzajamnoga prihvaćanja i poštovanja, te izražavanja istine u ljubavi, bitna je za nadvladavanje razlika, sprječavanje nerazumijevanja i izbjegavanje uzaludnih sukoba – istaknuo je Papa.
Međutim, dijalog je ozbiljan i iskren samo onda kada poštuje razlike i priznaje druge upravo u njihovoj različitosti – rekao je nadalje Sveti Otac te dodao - Iskrenome je dijalogu, s obje strane potrebna, kako otvorenost, tako i čvrsti osjećaj za identitet, kako bi svakome omogućio da se obogati darovima drugoga. Papa se potom spomenuo susretâ sa židovskim zajednicama, održanih u posljednjih nekoliko mjeseci u New Yorku, Parizu i Vatikanu, te kazao kako oni odražavaju napredak u katoličko-židovskim odnosima.
Rabin David Rosen je pak u pozdravnome govoru zahvalio Svetoj Stolici za njezino zalaganje protiv svakoga oblika antisemitizma, te izrazio zadovoljstvo zbog objašnjenja vezanoga uz promjene u molitvi za Židove u liturgiji Velikoga petka. Osim toga, ponovno je zatražio da se znanstvenicima omogući pristup vatikanskim arhivima i dokumentima koji se odnose na nacifašističko razdoblje, te izrazio solidarnost zbog protukršćanskoga nasilja u Indiji, Iraku i u jugoistočnim područjima Azije.
Osvrnuvši se na zahtjeve vezane uz vatikanske arhive, otac Federico Lombardi, glavni ravnatelj naše radio postaje, napomenuo je kako valja imati u vidu neke elemente. Zahtjev je po sebi razumljiv i opravdan sa stajališta metodologije povijesnih istraživanja. Pa ipak, treba dobro shvatiti što to znači u smislu pripremnih radova. Otvaranje Vatikanskoga tajnog arhiva istraživačima počelo je od Leona XIII., 1881. godine, koje su nastavili njegovi nasljednici. Općenito se to radilo po načelu pontifikata, a ne na temelju određenoga vremenskog razdoblja (primjerice 50, 70 ili 90 godina, kako se radi u drugim arhivima), i to zbog toga što vatikanski arhiv nije strukturiran prema jednostavno kronološkoj shemi, nego po pontifikatima.
Do sada su otvoreni dokumenti koji obuhvaćaju cijeli pontifikat Pija XI. (dakle, do 1939. godine), koji su učinjeni dostupnima 2006. godine. Otvaranje arhiva podrazumijeva zahtijevan rad u pripremi dokumentacije koja obuhvaća opis različitih dokumenata, numeraciju, stavljanje žiga na pojedinačne listove radi sigurnosti, kao i uvezivanje onih oštećenih ili osjetljivih. Katalogizacija i sređivanje podrazumijevaju dug i strpljiv posao, a specijaliziranoga osoblja zaduženoga za taj posao je malo. Zbog toga je potrebno odgovarajuće vrijeme. Arhivska građa koja se odnosi na pontifikat Pija XII., i na kojoj se radi upravo kako bi bila pripremljena za moguće otvaranje, podijeljena je u tri velike skupine: arhivi papinskih predstavništava; arhivi Državnoga tajništva; i arhivi rimskih kongregacija i drugih ureda. U svemu ima oko 16 milijuna stranica, ako ne i više. Potrebno je pripremiti 15.430 kuverata, i 2500 svezaka. Pročelnik Vatikanskoga tajnog arhiva, msgr. Sergio Pagano, nedavno je rekao kako je sa sadašnjim osobljem, za taj posao potrebno najmanje 6 do 7 godina. Nerealno je misliti na otvaranje prije toga vremena. Naravno, nakon što je sređivanje završeno, budući da je Tajni arhiv Papin arhiv, konačnu odluku o otvaranju donijet će Sveti Otac – rekao je otac Lombardi.







All the contents on this site are copyrighted ©.