Predstavljena Papina poruka za 95. svjetski dan selilaca i izbjeglica
Istinski se Kristovi učenici prepoznaju po uzajamnoj ljubavi, te po tome kako primaju
druge – napisao je papa Benedikt XVI. u poruci za 95. svjetski dan selilaca i izbjeglica,
kojemu je tema „Sveti Pavao selilac, Apostol narodâ“. Prigoda je i sretno podudaranje
s jubilarnom godinom proglašenom povodom dvije tisuće godina od rođenja tog apostola.
Poruku Svetoga Oca za Svjetski dan selilaca i izbjeglica, koji će biti obilježen 18.
siječnja, u srijedu, 8. listopada su u Tiskovnome uredu Svete Stolice predstavili
kardinal Renato Raffaele Martino, predsjednik Papinskoga vijeća za dušobrižništvo
selilaca i putnika, te nadbiskup Agostino Marchetto, tajnik istoga vijeća. Sveti
Pavao, selilac po zvanju, putujući Kristov izaslanik, i istinski misionar selilaca,
od progonitelja kršćana postao je Apostol narodâ, posvećujući vlastiti život upoznavanju
ljudi s Kristom i poučavanju kako Ga voljeti, jer u Njemu su svi narodi pozvani postati
samo jedan narod. To je i danas, u doba globalizacije, poslanje Crkve – primijetio
je Sveti Otac te dodao – To je poslanje koje je uz pozornu pastoralnu skrb upravljeno
i prema šarolikome svijetu selilaca, uključujući one koji su žrtve modernih ropstava.
Predstavljajući Papinu poruku, kardinal Martino je istaknuo globalnu dimenziju selilaštva,
te istaknuo kako ozračje zatvorenosti čini još tužnijim i gorčim život brojnih doseljenika,
te ih također primorava na neregularnost. Međutim, migracijska pojava u globaliziranome
svijetu, u stvari postaje nezaustavljiva; problem neće biti riješen zatvaranjem granica,
nego prihvatom - uz primjerene, uravnotežene i solidarne propise - migracijskih tijekova
iz drugih zemalja – primijetio je kardinal Martino. Sveti je Pavao bio prepoznatljiv
po apostolskome zanosu i po onome što Sveti Otac naziva „borbenom vatrenošću“. Osvojen
Kristom ostao je s njim duboko sjedinjen i nijedna ga teškoća nije spriječila da nastavi
svoje hrabro evangelizatorsko djelovanje u kozmopolitskim gradovima poput Rima i Korinta.
Susret s tim mozaikom narodâ i kulturâ potiče svetoga Pavla da predloži model svima
otvorene Crkve, bez obzira na kulturu i rasu, i koja teži bratskoj solidarnosti. I
danas – istaknuo je nadalje Sveti Otac – poruku spasenja valja predložiti na isti
način kao što je to činio Apostol narodâ, vodeći računa o različitim društvenim i
kulturnim stanjima, kao i o posebnim teškoćama svakoga selioca posebno. Međutim, sadašnje
je stanje u svijetu obilježeno različitim problemima – primijetio je na tiskovnoj
konferenciji nadbiskup Marchetto. Stječe se dojam da se već godinama prema izbjeglicama
odnosi ne vodeći računa o razlozima zbog kojih su morali pobjeći. To se već pretvorilo
i u pokušaje da im se spriječi ulaz u zemlju doseljavanja, te u primjenu mjera koje
njihovo doseljavanje čine težim. Nažalost, takvo ponašanje zemalja na sjeveru ima
negativne posljedice na politike prema izbjeglicama primijenjene na jugu planeta –
primijetio je nadbiskup. Osvrnuvši se na bratstvo među ljudima, djecom istoga
Oca, Papa je postavio neka pitanja: kako ne preuzeti skrb za one, posebice među izbjeglicama
i prognanicima, koji se nalaze u teškoćama i oskudici? Kako ne ići u susret potrebama
onih koji su slabiji i nezaštićeni, u neizvjesnosti i nesigurnosti, marginalizirani
i često isključeni iz društva? Na ta pitanja kardinal Martino je dao samo jedan mogući
odgovor: kulturu prihvata. Potrebno je, naime, olakšati postupnu integraciju doseljenika,
u poštovanju njihova kulturnoga identiteta, ali i identiteta lokalnoga pučanstva –
napomenuo je kardinal Martino. Sveti je Otac na posljetku izrazio nadu da će nas pouka
svetoga Pavla, poniznoga velikog apostola i selioca, evangelizatora narodâ i kulturâ,
potaknuti na razumijevanje kako je življenje ljubavi vrhunac i sažetak cjelokupnoga
kršćanskog života. U ljubavi je sažeta cijela evanđeoska poruka, a istinski su Kristovi
učenici prepoznatljivi po uzajamnoj ljubavi i njihovu prihvatu drugih – napisao je
na koncu Sveti Otac.