Papa Benedikt XVI. posjetio talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana

Crkva neće nikada uskratiti potporu općem dobru Italije, ali očekuje poštovanje prema pastoralnome djelovanju, ne tražeći zbog toga povlastice, niti vrijeđajući nečiju slobodu. Ovim je mislima papa Benedikt XVI. završio svoj govor 4. listopada dopodne tijekom posjeta predsjedniku Talijanske Republike Giorgiu Napolitanu. Papa je, između ostaloga, naglasio važnost suradnje između Svete Stolice i države, i to u priznavanju uzajamne suverenosti. Sveti je Otac odmah na početku istaknuo kako u gradu Rimu mirno zajedno žive i korisno surađuju talijanska Država i Apostolska Stolica. I ovaj moj pohod potvrđuje da Kvirinal i Vatikan nisu brežuljci koji se zanemaruju ili koji se suprotstavljaju jedan drugome s mržnjom; nego su oni mjesta koja označavaju uzajamno poštovanje suverenosti Države i Crkve, spremni na zajedničku suradnju s ciljem promicanja i služenja cjelovitome dobru ljudske osobe, kao i mirnome društvenom suživotu – rekao je Sveti Otac.
Spomenuvši svetoga Franju, čiji je danas blagdan, papa Benedikt XVI. je primijetio kako u tom liku, koji privlači vjernike i one koji ne vjeruju, možemo vidjeti izraz stalnoga poslanja Crkve, također i u njegovu odnosu prema građanskome društvu. U današnjem vremenu dubokih i često mučnih promjena – rekao je nadalje Papa – Crkva i dalje svima predlaže evanđeosku poruku spasenja, i zalaže se kako bi doprinijela izgradnji društva utemeljenoga na istini i slobodi, na poštovanju života i ljudskoga dostojanstva, na pravednosti i društvenoj solidarnosti. Kako bi ispunila to svoje poslanje, Crkva posvuda i uvijek treba moći uživati pravo vjerske slobode, shvaćeno u svoj svojoj širini. Podsjetivši potom na svoj govor koji je održao u općoj skupštini Ujedinjenih naroda, u prigodi 60. obljetnice Opće deklaracije o ljudskim pravima, Sveti je Otac ponovno naglasio kako treba voditi računa o javnoj dimenziji religije, te tako i mogućnosti vjernika da daju prinos izgradnji društvenoga poretka.
Međutim, kako bi se to učinilo, Crkva si ne postavlja ciljeve moći, niti želi povlastice, i ne očekuje položaje gospodarske i socijalne koristi – napomenuo je Papa. Nema razloga za bojazan od zloporabe na štetu slobode od strane Crkve i njezinih članova, koji, uostalom, očekuju da njima bude priznata sloboda kako ne bi iznevjerili vlastitu savjest prosvijetljenu Evanđeljem. Pastiri i vjernici i dalje će, i u ovim trenucima gospodarske i socijalne nesigurnosti, davati svoj važan prinos u izgradnji općega dobra zemlje, kao i Europe i cijele ljudske obitelji, posvećujući posebnu pozornost siromašnima i onima na rubu društva, mladima koji traže zaposlenje i onima koji su bez posla, obiteljima i starijim osobama koje su uz puno napora i zalaganja izgradili našu sadašnjost, te stoga zaslužuju zahvalnost od svih nas – istaknuo je Sveti Otac. Naglasivši potom žurni problem odgoja koji – kako je rekao – ne može zaobići vječne vrednote kršćanskoga humanizma, Papa je primijetio kako je odgoj mladih pothvat u kojemu se i Crkva osjeća uključena, zajedno s obitelji i školom. Ona je, naime, svjesna važnosti koju odgoj ima u izučavanju istinske slobode, koja je nužan preduvjet za pozitivno služenje općemu dobru. Samo će ozbiljno zalaganje u odgoju omogućiti izgradnju solidarnoga društva, uistinu nadahnutoga osjećajem za zakonitost – istaknuo je Sveti Otac.