Na gospodarskom forumu su sudjelovali brojni gospodarstvenici kao i pozvani predstavnici
vlasti, a središnja tema ovaj put bila je: proizvodnja zdrave hrane i razvoj poljoprivrede
o čemu su govorili ministar u Vladi Republike Hrvatske za šumarstvo i vodno gospodarstvo
Petar Čobanković ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH Damir
Ljubić dok je s potrebom osnutka mikrokreditne financijske fondacije o organizaciji
i neophodnim projektima gospodarstvenike upoznao stručni savjetnik u federalnom ministarstvu
Drago Bilandžija. U svojoj Izjavi nakon foruma gospodarstvenici su istaknuli potrebu
da Vlada Republike Hrvatske u okviru strategije pomoći Hrvatima u BiH na gospodarskom
planu osnuje Agenciju za razvoj i poticanje malog gospodarstva u BiH te izraziti zahvalnost
Republici Hrvatskoj za svu dosadašnju veliku pomoć u obnovi kuća te potpori socijalnih,
kulturnih, edukativnih i drugih projekata kao i otvorenosti za suradnju. Također su
istaknuli nužnost da se u Federaciji BiH i RS za razvoj poljoprivrednog sektora osiguraju
novčana sredstva od najmanje 6% od iznosa proračuna za tekuću godinu te da se u razvojnim
bankama Federacije BiH i Republike Srpske osigura najpovoljnija moguća kreditna linija
za financiranje investicijskih projekata u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i pokrene
izrada malih programa i projekata kao što su voćnjaci, vinogradi, plastenici, farme
itd. Također je predloženo da se da se sredstvima gospodarstvenika iz BiH i RH te
donacijama iz RH i dijaspore osnuje mikrokreditna financijska fondacija u okviru Caritasa
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine koja bi financirala na kreditnoj osnovi
realiziranje spomenutih programa i projekata na cijelom području BiH. U istoj
dvorani Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa 17. rujna okupili su se dijecezanski vrhbosanski
svećenici na svoj godišnji susret na kojem je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal
Vinko Puljić zahvalio svakom misniku osobno za suradnju i za nesebično izgaranje u
svjedočenju i naviještanju Riječi Božje, slavljenju svetih otajstava kao i za vođenje
povjerenih im zajednica vjernika i osobno svećeničko služenje. Iznio je i statističke
podatke o svećenicima prema kojima Vrhbosanska nadbiskupija ima 224 inkardinirana
svećenika od kojih 140 živi i djeluje na teritoriju nadbiskupije. Svećenici su s posebnom
pozornošću pratili obraćanje apostolskog nuncija u BiH nadbiskupa Alesandra D'Errica
koji je iznio neke konkretne poteškoće s kojima se susreće Crkva u BiH te naglasio
potrebu još veće koordinacije i još snažnijeg jedinstva svih sila i svih snaga hrvatskoga
naroda kao i još veće jedinstvo svećenika s Biskupom. «Poglavari Svete Stolice
iznad svega ponavljaju mi često da jako cijene zauzimanje biskupa, svećenika i redovnika
koji – u skladu s njihovim nadležnostima – dižu glas u obranu pravde i izgradnju boljeg
društva i pravednijeg mira. Ali u isto vrijeme ističu da bi naš doprinos trebao imati
jednu posebnost, a to znači da bi mi trebali biti u stanju činiti ono za što se čini
da drugi nisu u stanju. Trebamo biti u stanju čitati i u teškoćama znakove koje ruka
Božja piše danas za svoj narod. To su pitanja i problematika koju bolje poznajete
od mene. Samo bih vam želio preporučiti u ime Svete Stolice da kažete narodu Božjemu,
koji je vama povjeren kao pastirima stada, da je i danas Gospodin blizu svom narodu
kao što je i uvijek bio u trenutcima najvećih teškoća. To je vjera koju je hrvatski
narod imao u trenutcima kušnje. Ta je vjera hranila nadu i s njom i zauzetost. Tu
vjeru pozvani smo braniti i podupirati također danas. S druge strane, upravo je prvi
nadbiskup Sarajeva običavao ponavljati: 'Pomoć je naša u imenu Gospodina'. I u ime
Božje imamo sigurnost kao toliko puta u prošlosti da se možemo suočiti s izazovima
današnjice s kršćanskom vedrinom i povjerenjem u budućnost», kazao je nadbiskup D'Errico.
A u Biskupijskom ordinarijatu u Banjoj Luci gospodin Bruno Bronner, predsjednik
ureda njemačke ambasade u Banjoj Luci potpisao ugovor s dr. Miljenkom Aničićem kojim
njemačka vlada donira Caritasu Banjolučke biskupije sredstva za nabavku dizala za
Socijalni centar „Ivan Pavao II“ na Petrićevcu. Gradnja Socijalnog centra, koji se
sastoji iz 5 povezanih objekata, započeta je u studenom 2005. Do sada su sagrađene
tri kompletne zgrade koji obuhvaćaju Dom za stare a ovom donacijom njemačke vlade
omogućuje se kompletiranje Doma i njegovo puštanje u rad krajem godine. Pored Doma
za stare u sklopu Socijalnog centra planirani je i dom za samohrane majke i internat
koji su također u izgradnji i njihov završetak očekuje se 2009. godine. U ponedjeljak
15. rujna, posebno je svečano bilo u Bihaću gdje je Franjevačka provincija Bosna Srebrena
proslavila svoj dan Uzvišenje Svetoga Križa kapitulom na rogožinama te zavjetovanjem
četvorice mladih franjevaca. Liturgijsko slavlje, uz provincijala fra Miju Džolana
te generalnoga vizitatora fra Gabrijela Mioča, predvodio je fra Hill Kabashi, biskup
iz Albanije, član Bosne Srebrene. Svečane zavjete položili su četvorica kandidata:
fra Josip Filipović, fra Josip-Mihael Matijanić, fra Aleksandër Tanushi i fra Miroslav
Bazina. Franjevci su obišli nedavno u posjed Provincije vraćeni zvonik sv. Ante u
Bihaću, gdje ih je dočekao predstavnik gradske vlasti, te džamiju Fetiju u središtu
grada, koja je još uvijek sačuvala sva arhitektonska obilježja nekadašnje crkve sv.
Ante.