Nakon niza nasilja nad kršćanima u indijskoj saveznoj državi Orissa, došlo
je do novih napada u državi Madhya Pradesh, gdje je napadnut jedan karmelićanski samostan,
a jedna je sirska katolička crkva zapaljena. Prošlih su dana hinduiski radikali i
u drugim indijskim državama napali više crkvi i bogoštovnih mjesta, a u Kerali su,
primjerice, u noći s nedjelje na ponedjeljak, nepoznate osobe provalile u jedan katolički
vrtić. Prema mišljenju analitičara, nasilje nad nehinduistima potaknuto je i političkim
motivima, odnosno – kako ističu – do napada dolazi zbog pokušaja fundamentalistâ da
ojačaju patriotske osjećaje, i to posebice u nekim saveznim državama. Val nasilja
nad manjinama se, naime, usredotočuje na onim područjima Indije u kojima hinduistička
nacionalna stranka ima veći utjecaj na pučanstvo. Pozivajući se na nacionalizam i
koristeći nasilje nad nehinduističkim zajednicama, ekstremističke stranke žele, između
ostaloga, skupiti bodove uoči općih izbora koji će se održati u svibnju 2009. godine
– smatra msgr. Abraham Mar Jiulius, siro-malankarski biskup. Prema podacima Udruge
svih indijskih katolika, samo je u državi Orissa u napadima stradalo 45 osoba. Osim
toga, uništeno je 56 crkvi, 11 škola i 4 sjedišta nevladinih organizacija. Napadnuto
je 300 selâ i zapaljeno 4000 kućâ, a zbog nasilja je na bijeg primorano više od 50.000
ljudi. Od toga je najmanje 40.000 osoba još uvijek skriveno u šumi. Riječ je
o poslu koji se procjenjuje u milijardama dolara, a koji svakoga dana ubije
više od 1000 muškaraca, žena i djece – zabrinjavajući su podaci, sadržani u posljednjem
izvješću humanitarne organizacije Amnesty International koja, uoči skupštine Organizacije
ujedinjenih naroda u listopadu, ponovno ističe svoju borbu za potpunu zabranu trgovine
vatrenim oružjem. Sada je vrijeme za međunarodni ugovor o zabrani trgovine oružjem
– piše ta međunarodna organizacija. Vlade mogu i dalje zanemarivati strašne posljedice
neodgovorne prodaje oružja, ili ustanoviti neodgodivu normu o ljudskim pravima koja
će uistinu spasiti ljudske živote. Izvješće, naslovljeno „Krv na raskrižju“, predlaže
pomno ispitivanje kriterija i područja za primjenu ugovora koji je na raspravi u Ujedinjenim
narodima, i to polazeći od proučavanja područja na kojima se vode sukobi, poput Gvineje,
Iraka i Darfura. Vlasti trebaju spriječiti prodaju oružja tamo gdje postoji opasnost
da bio ono moglo biti upotrijebljeno za teška kršenja ljudskih pravâ i međunarodnoga
prava. Amnesty International, osim toga, u izvješću upućuje izravne optužbe prema
nekim državama, a posebice prema Kini, Rusiji i Sjedinjenim Američkim Državama, koje
– prema mišljenju te humanitarne organizacije – imaju namjeru spriječiti sve prijedloge
koji se nalaze na stolu u Ujedinjenim narodima, kako bi nesmetano nastavili s trgovinom
oružjem.