Papina kateheza na općoj audijenciji - 17. rujna 2008.
Papa Benedikt XVI. se u katehezi na današnjoj općoj audijenciji osvrnuo na svoj apostolski
pohod Francuskoj i istaknuo da je cijela poruka Lurda sažeta u znaku križa. Današnji
susret pruža mi ugodnu mogućnost da ponovno prođem različitim trenucima pastoralnog
posjeta što sam ga proteklih dana proveo u Francuskoj, posjeta koji je svoj vrhunac,
kao što znate, imao u hodočašću u Lurd prigodom 150. obljetnice ukazanja Majke Božje
svetoj Bernardici. Dok od srca zahvaljujem Gospodinu koji mi je udijelio tako providonosnu
mogućnost, izričem ponovno svoju živu zahvalnost nadbiskupu Pariza, biskupu Tarbesa
i Lurda, njihovim suradnicima i svima onima koji su na razne načine pridonijeli dobrom
uspjehu hodočašća. Od srca zahvaljujem i Predsjedniku Republike i svim predstavnicima
vlasti koji su me s tolikom uljudnošću primili – kazao je Sveti Otac. Posjet je
započeo u Parizu, gdje sam u duhu susreo čitav francuski narod, odajući tako počast
tome ljubljenom narodu u kojem je Crkva, već od 2. stoljeća, izvršila odlučujuću civilizacijsku
ulogu. Zanimljivo je da je upravo u tom kontekstu dozrela potreba jasnog razlikovanja
između sfere politike i sfere religije, prema poznatoj Isusovoj izreci: "Caru podajte
carevo, a Bogu Božje". Ako je na rimskim novcima bio utisnut lik carev, pa su one
onda pripadale njemu, u srcu je čovjekovu otisak Stvoritelja, jedinoga gospodara našega
života. Autentični laicitet nije stoga zanemarivanje duhovne dimenzije, nego priznavanje
da je upravo ona na korjeniti način jamstvo naše slobode i autonomije zemaljskih stvarnosti,
zahvaljujući nauku stvoriteljske Mudrosti što je ljudska savjest znade prihvatiti
i ostvariti istaknuo je Papa. U takvu se perspektivu smješta i opsežno razmišljanje
na temu "Izvori zapadne teologije i korijeni europske kulture" što sam ga izložio
u susretu sa svijetom kulture, na mjestu koje je izabrano zbog svoje simbolične važnosti,
na College des Bernardines. Tu je ustanovu blagopokojni kardinal Jean-Marie Lustiger
želio vrjednovati kao središte kulturalnoga dijaloga. Polazišna točka moga govora
bilo je promišljanje o monaštvu čiji je cilj bio tražiti Boga. U doba duboke krize
antičke civilizacije, monasi, usmjeravani svjetlom vjere, izabrali su najbolji put:
put slušanja Riječi Božje. Bili su, tako, veliki izučavatelji Svetog pisma, a samostani
su postali škole mudrosti i škole "služenja Gospodinu", kako ih je nazivao sveti Benedikt.
Traženje Boga vodilo je na taj način monahe, po svojoj naravi, prema kulturi riječi.
Valjalo je prodrijeti u tajnu jezika, shvatiti ga u njegovu ustrojstvu. Za traženje
Boga, koji nam se objavio u Svetom pismu, postale su stoga važne svjetovne znanosti,
usmjerene na produbljivanje tajni jezikâ. Zbog toga se po samostanima razvila ona
eruditio koja će omogućiti oblikovanje kulture. Upravo stoga, traženje Boga ostaje
i danas, kao što je to bilo i jučer, najbolji put i temelj svake istinske kulture
nastavio je nadalje Benedikt XVI. Umjetnički izričaj potrage za Bogom jest i arhitektura,
a nema sumnje da katedrala Notre-Dame u Parizu predstavlja primjer arhitekture univerzalne
vrijednosti. U tome veličanstvenom hramu, gdje sam s radošću predvodio slavlje Večernje
Blažene Djevice Marije, potakao sam svećenike, đakone, redovnike, redovnice i sjemeništarce
pristigle iz svih dijelova Francuske, da na prvo mjesto stave redovito slušanje božanske
Riječi, gledajući Djevicu Mariju kao uzvišeni uzor. Pred katedralom Notre Dame pozdravio
sam potom mlade koji su poletno došli u velikom broju. Njima, koji su se spremali
započeti dugačko molitveno bdijenje, predao sam dva blaga kršćanske vjere: Duh Sveti
i križ. Duh otvara ljudski razum obzorjima koji ga nadilaze i omogućuje mu da razumije
ljepotu i istinu ljubavi Boga objavljene upravo u križu. Ljubav je to od koje nas
ništa nikada neće moći odvojiti i koja se doživljava kroz darivanje vlastita života
po Kristovu primjeru. Nakon kratkog zastajanja na Institut de France, sjedištu pet
francuskih akademija, moj je posjet imao svoj vrhunac u euharistijskom slavlju na
Esplanade des Invalides. Puštajući da odjekuju riječi apostola Pavla Korinćanima,
pozvao sam vjernike Pariza i cijele Francuske da traže živoga Boga koji nam je pokazao
svoj pravi lik u Isusu prisutnu u Euharistiji, potičući nas da ljubimo svoju braću
kao što je on ljubio nas naglasio je Papa. Potom sam pošao za Lurd, gdje sam se
odmah mogao pridružiti tisućama vjernika na "Jubilejskom hodu" koji prolazi mjestima
života svete Bernardice. Sretnim podudaranjem, prošlonedjeljna liturgija spominjala
se Uzvišenja svetoga Križa, istinskoga znaka nade, jer je svjedočanstvo najviše ljubavi.
U Lurdu, slijedeći Mariju, prvu i savršenu učenicu Raspetoga, hodočasnici uče promatrati
križeve svoga života upravo u svjetlu slavnoga Kristova križa. Kad se ukazala Bernardici
u pećini Massabielle, nije li prvo što je Marija učinila bio upravo znak križa, u
tišini, bez riječi? U toj gesti stoji cijela poruka Lurda! Bog nas je toliko ljubio
da je samoga sebe predao za nas: to je poruka križa, "otajstva smrti i slave." Križ
nas podsjeća da ne postoji prava ljubav bez patnje, da nema dara života bez boli.
Mnogi razumiju tu istinu Lurda, koja je škola vjere i nade, jer je i škola ljubavi
i služenja braći. I u tom ozračju vjere i molitve održan je važan susret s francuskim
episkopatom: bio je to trenutak snažnoga duhovnog zajedništva u kojem smo zajedno
povjerili Blaženoj Djevici sva svoja pastoralna očekivanja i brige – rekao je nadalje
Sveti Otac. Sljedeća postaja bila je euharistijska procesija s tisućama vjernika,
među kojima, kao i uvijek, toliki bolesnici. Pred Presvetim Sakramentom, naše je duhovno
zajedništvo s Marijom postalo još snažnije i dublje, jer nam ona osposobljuje oči
i srce za promatranje njezina božanskoga Sina u svetoj Euharistiji. Ponedjeljak, 15.
rujna, liturgijski spomen Blažene Djevice Marije Žalosne, bio je posvećen na osobiti
način bolesnima. Nakon kratka posjeta bolničkoj kapeli, pred Bazilikom ružarija predvodio
sam slavlje svete mise, za kojega sam podijelio sakrament bolesničkog pomazanja. S
bolesnicima i s onima koji se za njih brinu htio sam razmatrati o suzama Marijinim
pod križem, ali i o njezinu osmjehu koji rasvjetljuje uskršnje jutro. Draga braćo
i sestre, zahvalimo zajedno Gospodinu za ovo apostolsko putovanje bogato tolikim duhovnim
darovima. Posebice hvalimo Njega, jer je Marija, ukazavši se svetoj Bernardici, svijetu
dala novu povlasticu da susretne božansku ljubav koja liječi i spašava. U Lurdu, Sveta
Djevica poziva sve da zemlju vide kao mjesto našega hodočašća prema konačnoj domovini,
prema nebu – kazao je na kraju Benedikt XVI. Na današnjoj audijenciji bila je nazočna
i skupina hrvatskih hodočasnika koje je Papa srdačno pozdravio: Od srca pozdravljam
hrvatske hodočasnike, a osobito članove Družbe Misionara Krvi Kristove. Dok zahvaljujem
Gospodinu za nedavni posjet Lurdu, preporučam vam svima u molitve one koji su u duši
i tijelu posebno potrebni Božje ozdraviteljske ljubavi i snage. Hvaljen Isus
i Marija!