Od 8. prosinca, blagdana Bezgrešne, kada je protekle godine započelo
obilježavanje 150. obljetnice lurdskih ukazanja, do kraja kolovoza jubilejskim putem
stopama sv. Bernardice u Lurdu prošlo je 1.029.774 hodočasnika. To nije ukupni broj
hodočasnika, već samo onih koji su pohodili četiri postaje puta - župnu crkvu gdje
je Bernardica krštena, bivši zatvor, Cachot, gdje je u tijeku Gospinih ukazanja živjela
siromašna obitelj Soubirous, Spilju ukazanja te kapelicu u bolnici gdje je Bernardica
3. lipnja 1858. godine primila prvu pričest. Hodočasnici koju prođu tim putem mogu
u tijeku trajanja proslave jubileja dobiti potpuni oprost. Pri pohodu pojedine postaje
puta, na plastičnu značku volonteri hodočasnicima uljepljuju naljepnicu. U prosincu
protekle godine jubilejskim putem prošlo je 19.676 hodočasnika, u siječnju 7289, veljači
59.153, ožujku 55.932, travnju 123.566, svibnju 201.658, lipnju 146.366, srpnju 178.531
te u kolovozu 237.603 hodočasnika. Znak jubilejskog puta izrađen je po zamisli s.
Mercedes iz benediktinske opatije Dourgne. Za pohod pape Benedikta XVI. Lurdu, u tijeku
kojeg je i on prošao jubilejskim putem, izrađena je prigodna značka. „Razmišljati
na globalnoj, organizirati na nacionalnoj, te djelovati na lokalnoj razini“, bila
je tema ovogodišnjega Svjetskog dana sprječavanja samoubojstva, koji je na poticaj
Međunarodne udruge za sprječavanje samoubojstva i uz suradnju Svjetske zdravstvene
organizacije, obilježen 10. rujna. Milijun mrtvih godišnje, odnosno svakih 40 sekundi
jedna žrtva – dramatične su brojke koje prikazuju pojavu samoubojstava u svijetu,
koji čine oko 3% svih uzroka smrti, i koji su najčešći uzrok među adolescentima mlađima
od 15 godina u zemljama poput Kine, Švedske, Irske, Australije i Novoga Zelanda. Procjenjuje
se da u Europi samoubojstvo počini 58.000 osoba godišnje, što je više od broja žrtava
prometnih nesreća i side. Svjetska zdravstvena organizacija je pak procijenila
da se od 1950. pa do 1995. godine postotak počinjenih samoubojstava općenito povećao
za 60%. Sedamdeset posto, većinom depresivnih osoba, navijesti vlastitu smrt, a muškarci
si život oduzimaju u mjeri tri puta većoj od žena koje više pokušavaju počiniti samoubojstvo.
Unatoč istraživanjima rizičnih faktora i suicidalnoga ponašanja, tek se odnedavno
podaci, proizišli iz istraživanja, pretvaraju u programe namijenjene u svrhu smanjenja
tog rizika. Potrebno je, naime, ulagati u svijest o tome da je samoubojstvo jedan
od uzroka smrti koji se, više od bilo kojega drugog, može spriječiti, počevši od prepoznavanja
znakova koji navješćuju namjere te osobe, slijedom kojih stručnjaci trebaju odrediti
liječenje i terapiju.