Papa s francuskim biskupima

Benedikt XVI. susreo se 14. rujna u Lurdu s francuskim biskupima, prvi puta kao papa. Pozdravio ga je predsjednik Francuske biskupske konferencije pariški nadbiskup kardinal Andre Vingt-Trois, istaknuvši kako su se biskupi u Lurdu okupili i na svom uobičajenom godišnjem radnom, molitvenom i bratskom susretu te podsjetio na susret s papom Ivanom Pavlom II. 1. lipnja 1980. godine u Parizu. Kardinal Vingt-Trois rekao je kako je danas u vremenu raspada obitelji, kriza u prijenosu vrijednosti i vjerovanja, napada na ljudsko dostojanstvo, socijalno-ekonomske teškoće i znanstvena istraživanja koja se odnose na život izazovna misija naviještati Evanđelje. Nastojimo ne samo čuti glas Crkve, već i glas ljudskoga razuma, te želimo biti pravi svjedoci nade, rekao je kardinal. Osvrnuvši se na godinu sv. Pavla, istaknuo je kako biskupi neumorno rade na obnovi misionarskog života, razvijajući nove pristupe svećeničkom pozivu i formaciji. Zahvalio je Papi na susretu, istaknuvši kako je zajednička koncelebracija bila jako sakramentalno očitovanje zajedništva u molitvi za Crkvu i "jasna slika našeg zajedništva s Vama i naše zajedništvo u istom Gospodinu".
Benedikt XVI. potaknuo je biskupe da i dalje rade u jedinstvu i povjerenju u punom zajedništvu s Petrom, osvrnuo se na nedostatak duhovnih zvanja i biskupe ohrabrio u njihovim inicijativama. Biskup i zajednica vjernika moraju se brinuti i poticati svećenička i duhovna zvanja oslanjajući se na milost koju daje Duh Sveti. Papa je istaknuo i ulogu laika, ali je upozorio kako svećenik ne može delegirati svoje dužnosti, te da su svećenici Crkvi dar od Boga. Pozvao je biskupe da svećenike potiču na intimno zajedništvo s Kristom, jer njihov duhovni život je temelj apostolata, te je istaknuo važnost svakodnevne molitve i dostojanstveno slavljenje sakramenata osobito euharistije i pomirenja. Svaki svećenik mora osjetiti zadovoljstvo služiti Crkvi, istaknuo je Papa, te pozvao biskupe da svećenicima budu potpora u njihovu kako duhovnom, tako i svakodnevnom životnom putu. Budite im u blizini, a posebno onima koji su u nevolji, bolesni ili stari, pozvao je Papa.
Osobito se osvrnuo na krizu braka i obitelji te kritički napomenuo kako se zakonodavstvo često prije prilagođava traženjima posebnih skupina nego promicanju općega dobra. Sveti Otac poručio je da obitelj ostaje temelj društva u cjelini i osnovna ćelija Crkve. Ohrabrio je biskupe na obranu načela neraskidivosti braka, istodobno istaknuvši da Crkva ostaje blizu i onima koji ga nisu bili u stanju obdržati. Izrazio je potporu biskupima u njihovim nastojanjima u obiteljskom pastoralu, posebno u vidu različitih radnih skupina. Papa se osvrnuo i na područje pastorala mladih, te zatražio više crkvenih inicijativa za mlade ljude. Istaknuo je entuzijazam mladih za molitvu kojeg je bio i sam svjedok u Sydneyu. Premda žive u svijetu punom izazova i tereta, mladima se mora posredovati da permisivnost ne donosi sreću. Papa je također ohrabrio biskupe u njihovu zauzimanju na katehetskom području, istaknuvši da je istinski uspjeh pitanje sadržaja a ne metode.
Benedikt XVI. ponovno se osvrnuo na koncept "zdrave laičnosti", istaknuo opravdanost autonomnosti državnog područja, no istodobno zatražio nazočnost religije u društvu. Religija ne želi zauzeti mjesto koje pripada državi, ali mora u okviru postojećih institucija i u skladu s važećim zakonima pronaći način istaknuti i čuvati kršćanske korijene Francuske. Papa je posebno pohvalio "zdravu suradnju" države i Crkve u Francuskoj i plodove rada mješovite komisije ustanovljene godine 2002. Također, Papa je istaknuo važnost izgradnje mostova između velikih kršćanskih Crkvi i dijalog s ostalim vjerskim tradicijama. Stoga je pozvao biskupe na pozorno praćenje inicijativa koje promiču razumijevanje, dijalog i međusobno poštovanje. Na kraju susreta Benedikt XVI. sve je preporučio zagovoru Gospi Lurdskoj i sv. Bernardici. Papa se zatim pridružio završetku euharistijske procesije, molio s hodočasnicima pred Presvetim i govorio im o otajstvu euharistije.