Papina kateheza na općoj audijenciji - 10. rujna 2008.
Papa Benedikt XVI. je na današnjoj općoj audijenciji nastavio svoju katehezu o svetome
Pavlu. Sveti Pavao u svojim poslanicama samoga sebe mnogo puta izričito naziva "apostolom".
U nekoliko slučajeva snažno ističe da nipošto nije manje vrijedan od nekih takozvanih
"nadapostola", a u Prvoj poslanici Korinćanima obraća se kršćanima te zajednice kako
bi istakao: "Ako drugima nisam apostol, vama svakako jesam" (1Kor 9,2)! Odavde odmah
postaje jasno da se Pavlovo poimanje apostolstva ne ograničava na skupinu dvanaestorice
što ih je Isus izabrao za svoga života na ovoj zemlji. Pavao dobro znade razlikovati
svoj slučaj od "onih koji bijahu apostoli prije" njega (Gal 1,17): njima priznaje
sasvim posebno mjesto u životu Crkve. Pa ipak, kao što je svima poznato, u kršćanskoj
predaji sveti Pavao naziva se čak apostolom u najizvrsnijem smislu te riječi. Sigurno
je da u doba početaka kršćanstva nitko nije prevalio toliko kilometara kao on, kopnom
i morem, s jedinim ciljem propovijedanja Evanđelja – kazao je Sveti Otac. U svakom
slučaju, u njegovu je poimanju apostolstvo nadilazilo ono vezano samo uz skupinu dvanaestorice
što ga je prenio u prvom redu sveti Luka u Djelima apostolskim. Doista, u Prvoj poslanici
Korinćanima Pavao ostvaruje jasnu razliku između "dvanaestorice" i "svih apostola".
U tom istom tekstu ponizno sebe naziva "najmanjim među apostolima", uspoređujući se
čak s nedonoščetom, te doslovno kaže: "Nisam dostojan zvati se apostolom jer sam progonio
Crkvu Božju. Ali, milošću Božjom jesam što jesam i njegova milost prema meni ne bijaše
zaludna; štoviše, trudio sam se više nego svi oni - ali ne ja, nego milost Božja sa
mnom" (1Kor 15,9-10). Metafora nedonoščeta izriče krajnju skromnost; naći će se i
u Poslanici Rimljanima svetog Ignacija Antiohijskog: "Najmanji sam od svih, nedonošče
sam; no bit će mi dano da budem nešto, stignem li do Boga" (9,2). To što ovaj antiohijski
biskup kaže gledajući svoje skoro mučeništvo, predviđajući da će ono preobraziti njegovu
nedostojnost, sveti Pavao kaže s obzirom na svoju apostolsku zauzetost: u njoj se
pokazuje plodnost milosti Božje koja može preoblikovati neuspjelog čovjeka u sjajnog
apostola. Od progonitelja u utemeljitelja Crkava: to je Bog učinio od onoga koji je,
gledajući evanđeosku korist, mogao biti smatran otpatkom – istaknuo je Papa. Što,
dakle, prema poimanju svetoga Pavla, od njega i od drugih čini apostole? Možemo nabrojiti
tri glavne značajke. Prva se sastoji u tome da je "vidio Gospodina" (usp. 1Kor 9,1),
to jest da je doživio susret s njime koji je odredio njegov život. Sukladno tome u
Poslanici Galaćanima reći će da je bio pozvan, odabran milošću Božjom po objavljenju
njegova Sina poradi navještaja radosne vijesti poganima. U konačnici, Gospodin je
taj koji čini apostolstvo, ne vlastito htijenje, pa stoga apostol uvijek mora biti
u odnosu s njime. Nije slučajno što Pavao kaže da je "pozvan za apostola" (Rim 1,1),
to jest da je apostol "ne od ljudi ni pokojem čovjeku, nego po Isusu Kristu i Bogu
Ocu" (Gal 1,1). "Vidjeti Gospodina" znači, dakle, shvatiti da sve polazi od njega. Druga
je značajka da je apostol "poslan." Sam grčki izraz apostolos znači upravo "poslanik,
izaslanik", to jest zastupnik i nositelj poruke; on dakle mora djelovati kao osoba
ovisna o svome pošiljatelju i kao njegov zastupnik. Upravo stoga Pavao samoga sebe
opisuje kao "apostola Isusa Krista», to jest kao njegova izaslanika, potpuno u njegovoj
službi, do toga da se naziva "slugom Isusa Krista" (Rim 1,1). Još jednom u prvi plan
izranja ideja o tuđoj inicijativi, inicijativi Božjoj u Kristu Isusu, o kojoj apostol
potpuno ovisi; no naročito je istaknuta činjenica da je od Boga primljeno poslanje
koje se u njegovo ime vrši, pri čemu svaki osobni interes pada u potpunosti u drugi
plan. Treći je zahtjev vršenje "navještaja Evanđelja", a kao posljedica toga i
utemeljenje Crkvi. Naslov "apostola", doista, ne može biti počasni naslov. On konkretno
i dramatično obuzima čitav život dotične osobe. U Prvoj poslanici Korinćanima Pavao
uzvikuje: "Nisam li apostol? Nisam li vidio Isusa, Gospodina našega? Niste li vi djelo
moje u Gospodinu?" (1Kor 9,1). Slično u Drugoj poslanici Korinćanima izjavljuje: "Vi
ste pismo naše... pismo Kristovo kojemu mi poslužismo, napisano ne crnilom, nego Duhom
Boga živoga" (2Kor 3,2-3). Zapravo, snaga djela objavljuje identitet apostola. A koliko
je do djela, Pavao može mnoga pokazati. Gospodin neka nam svima pomogne da rastemo
iz ovakva primjera: to nam je toliko potrebno –zaključio je na kraju svoju katehezu
Benedikt XVI. Papa je na kraju uputio poruku svim francuzima koje će za koji dan
posjetiti i preporučio u molitve svim ljudima dobre volje uspjeh svoga apostolskog
pohoda. Draga braćo i sestre, sljedećeg petka poduzet ću svoj prvi pastoralni posjet
Francuskoj kao nasljednik Petrov. Uoči svoga dolaska, želja mi je uputiti srdačan
pozdrav francuskome narodu i svim stanovnicima te ljubljene zemlje. Dolazim među vas
kao glasnik mira i bratstva. Vaša zemlja nije mi nepoznata. U više sam je navrata
posjetio i upoznao njezinu velikodušnu tradiciju gostoprimstva i tolerancije, kao
i čvrstoću njezine kršćanske vjere te njezinu visoku humanističku i duhovnu kulturu.
Ovaj put, povod je moga dolaska proslava sto pedesete obljetnice ukazanja Djevice
Marije u Lurdu. Prije nego posjetim Pariz, glavni grad vaše zemlje, bit će mi osobita
radost sjediniti se s mnoštvom hodočasnika koji će doći slijedeći korake jubilejskoga
hoda, za svetom Bernardicom do pećine Massabielle. Moja će molitva biti naročito snažna
pred Našom Gospom na nakane cijele Crkve, posebice za bolesne, za zapostavljene, ali
i za mir u svijetu. Neka Marija za sve vas, a osobito za mlade, bude uvijek Majka
pozorna na potrebe svoje djece, svjetlo nade koje obasjava i vodi vaše korake! Dragi
francuski prijatelji, pozivam vas da se združite s mojim molitvama da ovo putovanje
donese obilne plodove. U radosnom iščekivanju da uskoro budem među vama, zazivam na
svakoga od vas, nad vaše obitelji i nad vaše zajednice, majčinsku zaštitu Djevice
Marije, Naše Gospe Lurdske. Bog vas blagoslovio! Na današnjoj audijenciji bila
je nazočna i supina hrvatskih hodočasnika iz Splita koje je Papa srdačno pozdravio
ovim riječima: S radošću pozdravljam
hrvatske hodočasnike, a osobito skupinu vjernika iz Splita. Poput Svetoga Pavla, neumornog
navjestitelja evanđelja koji nije dopustio da ga išta udalji od Gospodina, budimo
i mi vjerni apostoli Kristovi i suradnici Božji. Hvaljen Isus i Marija!