Biskup Bogović na znanstvenom skupu o Bernardinu Frankopanu
Znanstveni skup "Bernardin Frankopan i njegovo doba" započeo je 4. rujna u Ogulinu,
u organizaciji Katedre čakavskog sabora Modruše i HAZU, Razreda za društvene znanosti.
Okupilo se više akademika i znanstvenika među kojima su bili akademik Tomislav Raukar,
akademik Petar Strčić, dr. Milan Kruhek, dr. Boris Grgin, dr. Ivan Jurković, dr. Boris
Olujić, dr. Željko Holjevac i Zvonko Trdić u ime Katedre čakavskog sabora Modruše.
Znanstvenim prilogom "Crkvene prilike u vrijeme Bernardina Frankopana 1453.-1529."
sudjelovao je i gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović. Pojasnio je Bernardinovo
vrijeme u kome se mijenja odnos prema crkvenim strukturama kroz osnivanje Modruške
biskupije, kao i razvoj glagoljskih tiskara. Osvrnuo se na doba Frankopana i njihov
odnos prema Crkvi. Počevši od Stjepana, koji je godine 1457. sjedište biskupije prenio
s Udbine na Modruš, pa do modruških biskupa koji su redom bili najučeniji ljudi svog
vremena - Nikola, Antun Dalmatinac, Kristofor Dubrovčanin i Šimun Kožičić Benja. Govoreći
o glagoljskim tiskarama, biskup Bogović odbacio je pretpostavku da je ona bila u Kosinju,
a naveo je pretpostavke Valentina Kutaneca da je tiskara bila i na Modrušu. Biskup
je u svom izlaganju istaknuo Bernardina kao uzor svjetovne, a biskupa Kožičića kao
uzor crkvene inteligencije "koji u teškim vremenima nisu gubili glavu" već su nastojali
spasiti ono što su stvorili prethodni naraštaji.