Crkva u Nikaragvi, naviještajući evanđelje, mora promicati cjeloviti razvoj čovjeka,
osuđivati nepravde i poticati ozračje dijaloga – rekao je Benedikt XVI. nikaragvanskim
biskupima koje je prijepodne primio u audijenciju u prigodi njihova pohoda 'ad Limina'.
Papa je osim toga istaknuo važnost izobraze svećenika, te pastorala mladih i uloge
katoličkih škola za napredak društva. Papa je pohvalio biskupe za njihovo zauzimanje
za narod uz poštovanje neovisnosti javne uprave. To je veoma važno za Nikaragvu gdje
je siromaštvo i iseljavanje povezano s društvenim nejednakostima i političkim zaoštravanjem
u posljednjim godinama – rekao je Papa i pohvalio njihov napor u stvaranju dijaloškog
ozračja ne odustajući od obrane ljudskih prava. Benedikt XVI. je istaknuo njihov karitativni
rad i solidarnost s potrebitima. Potaknuo ih je da dobroćudno prate rad „velikodušnih
službenika i suradnika u evangelizatorskom poslanju Crkve. Veoma je važno – primijetio
je Benedikt XVI. – da oni steknu temeljitu vjersku izobrazbu i da budu vjerni nauku
Crkve. Govoreći o katoličkim školama u Nikaragvi, koje ispunjavaju bitno poslanje
Crkve i čine uslugu društvu, Papa je rekao kako je nenadomjestiv rad odgojitelja koji
se po cijenu ogromnih žrtava posvećuju cjelovitome obrazovanju i mladima otvaraju
vrata obećavajuće budućnosti. Osvrnuvši se pak na pučku pobožnost, rekao je da ona
mora biti puno više od jednostavne pasivno prihvaćene tradicije. Dužnost je biskupa
pastoralnim djelovanjem prosvjetljivati značenje gesta i simbola, upućujući na neiscrpivo
otajstvo spasenja i nade kojima nas je Bog obdario – zaključio je Benedikt XVI. O
ulozi Rumunjske u Europskoj uniji, o integraciji rumunjskih građana u europski
kontekst te o odnosima s Pravoslavnom crkvom razgovarao je Sveti Otac s rumunjskim
predsjednikom kojeg je prijepodne primio u audijenciju. U srdačnome razgovoru – stoji
u priopćenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice – sugovornicu su razgovarali o stanju
u Rumunjskoj, s posebnim osvrtom na njezin ulazak u Europsku uniju i na povijesni,
kulturni i duhovni identitet staroga kontinenta. Osim toga, istaknuli su podudarnost
gledišta Svete Stolice i Rumunjske. Dotaknuta su – stoji nadalje u priopćenju – neka
pitanja vezana za odnose između Katoličke crkve i Rumunjske, kao i odnosi s Pravoslavnom
crkvom, poželjevši da uzajamno razumijevanje i suradnja pridonesu blagostanju rumunjskih
građana, njihovom duhovnom i materijalnom napretku. Na koncu se razgovaralo o problemima
rumunjskih iseljenih zajednica kojima ustanove Katoličke crkve velikodušno i djelotvorno
pomažu, što je predsjednik Trajan Badescu izričito priznao i pohvalio – stoji u zaključku
priopćenja.